Studiranjem do lakšeg zaposlenja – Gdje? Što? Kako?
Iako HZZ već godinama upozorava na činjenicu da su diplomirani ekonomisti jedni od najsuficitarnijih zanimanja, čini se da to ne sprečava pojavu brojnih privatnih i skupih škola koje izbacuju nove ekonomiste. Naime, u HZZ-ovim preporukama jasno stoji kako je previše onih koji su završili poslovnu ekonomiju i management, što su upravo najčešći obrazovni programi privatnih škola.
Brojni maturanti uskoro će krenuti na pripreme za fakultete, te si upisom uvelike odrediti smjer u kojem će krenuti njihov život. Iako s 18 ili 19 godina snovima dajemo prednost nad realnošću, nije zgorega razmotriti realne potrebe na tržištu rada, budući da će one ponajviše utjecati na buduću financijsku situaciju tih mladih ljudi, a svi dobro znamo da financijski problemi vode i u brojne druge.
Nedostaje – liječnika, inženjera informatike te profesora matematike
S tim ciljem su istražene realne potrebe za određenim VŠS i VSS zanimanjima. Zavod za zapošljavanje isporučio je listu preporuka za obrazovnu politiku i stipendiranje. Iz nje se jasno može iščitati kako na tržištu uglavnom i dalje nedostaje inženjera elektrotehnike i strojarstva, liječnika, farmaceuta, logopeda, fizikalnih terapeuta, te profesora matematike i fizike. Naime, ova se zanimanja u svim područjima nalaze na popisu onih za koje se preporučaju dodatne kvote, što u svakom slučaju garantira veću mogućnost zaposlenja.
>>> Volontiranje tijekom studiranja? Da ili ne?
Iako se situacija na tržištu mijenja iz godine u godinu, za navedenim zanimanjima već duži vremenski period postoje pojačane potrebe. Sumnjamo da će se situacija i u slijedećih desetak godina znatnije promijeniti.
Previše – modnih dizajnera, prometnih inženjera, ali i – učitelja?
Osim navedenih, na burzi je previše i tekstilnih tehničara, modnih dizajnera, grafičkih inženjera, te inženjera prometa. Zanimljivo je da se u pojedinim slavonskim županijama te Lici javlja i višak – učitelja.
>>> Studentski poslovi – što raditi, koliko zaraditi
Slijedom svega navedenog, Zavod je izbacio i preporuke za upis u srednje škole, kako bi se učenike lakše usmjerilo na kasnije studije ili zaposlenje. Najviše se preporuča upis u srednje škole medicinskog usmjerenja, te u srednje obrtničke, kojima bi trebalo povećati i kvote. S druge strane, đaka je previše u srednjim školama ekonomskog usmjerenja, a puno je i hotelijerskih tehničara.
Cjelokupni popis preporuka za studiranje u pojedinim županijama i gradovima možete pogledati u nastavku:
Izvor: Što studirati da biste se lakše zaposlili i koje škole ‘nisu isplative’? (Dnevno.hr)
Slični postovi
Testiranje za posao, ima li smisla? →
Zapošljavanje – paketi mjera za 2014. godinu →
Kako pokrenuti online posao? →
