Vijesti mobilnost_gradova

Objavljeno 24/09/2013 | by Krešimir Herceg | Vrijeme čitanja: 3 minutes

Kako postati europski održivi grad?

Kao drugi dio edukacije u sklopu biciklijade Mali Pariz Klakar predstavit ćemo kako je grad Graz u zadnjih dvadeset godina postao europski održivi grad – ciljanim premještanjem vozila iz centra grada te poticanjem stanovništva na javni tranport.

Biciklijada Mali Pariz – Klakar je od samog početka zamišljena i kao edukacijski projekt, pa smo svake godine dovodili predavače za lokalnu upravu i samoupravu. Dosadašnji predavači su bili redom: Martin Čotar (Istarska županija), Meri Vidulin (Maistra d.d.) i Darinka Jug (Udruga Moj Bicikl). Ove godine smo po prvi puta doveli inozemnog predavača – Gerharda Ablassera iz Grada Graza i CIVITAS organizacije.

Zašto Gerhard Ablasser?

Grad Graz je, između ostalog, bio CIVITAS Grad godine 2008., Grad kulture Europe 2003., Europski održivi grad 1996. U svim tim projektima je sudjelovao Gerhard Ablasser. Smatrali smo kako je on čovjek koji može prenijeti primjer dobre prakse i nama i da ne ponavljamo iste greške.

O čemu je Ablasser pričao na svom predavanju?

Pokušat ću prenijeti dio predavanja, a ostatak možete vidjeti u prezentaciji koju smo dobili. Kao prvo, riječ je o dugotrajnom i sustavnom radu (preko 20 godina) u ostvarenju prvotno zacrtanog cilja. Cilj se nije mijenjao promjenom stranaka i ljudi na vlasti, i potrebna je bila suradnja Grada i Austrijske savezne države Štajerske.

U uvodnom dijelu predavanja predstavljen je Grad Graz kao spoj moderne i tradicionalne kulture, i kako su se moderna i primjenjena umjetnost uklopila u stari grad. Također, iznesene su činjenice o Gradu Grazu (258.000 stanovnika, 183.000 zaposlenih, 10.692 poduzeća, preko 40.000 studenata). Dnevno je u Gradu Grazu preko 400.000 ljudi. Za toliku količinu ljudi potrebna je dobro riješena prometna infrastruktura. Tako da danas njihovu prometnu mrežu čini:

  • Cestovna mreža – 1.100 km
  • Ulice (ograničenjem 50 km/h) – 194 km
  • Neprioritetne ulice (ograničenje 30 km/h) – 800 km
  • Javni transport – 294 km
  • Biciklistička mreža – 116 km

‘Prostor za ljude’

Graz je zamislio kompletnu filozofiju takozvane ‘soft mobility‘ (nježne mobilnosti) pod geslom Prostor za ljude. Nikako nisu mogli zatvoriti ulice u centru preko noći i pretvoriti ih u pješačke zone. Ljudi su se odmah pobunili i prosvjedovali. Ali su to učinili na sofisticiraniji način, ograničenjem brzine u cijelom gradu. I u suradnji s policijom su kažnjavali ljude koji voze brže.

Međutim, u isto vrijeme su provodili akcije u kojima su educirali građane o važnosti održive mobilnosti (car sharing, javni transport, bicikli i sl.). U mnoge dijelove su uveli ograničenja od 30 km/h. Nakon nekog vremena ljudima se nije isplatilo ići takvim cestama automobilom. Još jednom napominjem da se ovdje radilo o dužem vremenskom periodu.

Napokon su dobili mreže cesta koje su zbog ograničenja i pažnje vozača postale sigurnije za vozače bicikala i pješaka. Kroz prezentaciju možete vidjeti nekoliko slika s kraja osamdesetih gdje su ulice pune automobila, a već u devedesetima je centar grada bio namijenjen samo za bicikliste i pješake.

Kako je lokalna uprava krenula s projektom Space for people, čak su se i neki ugostitelji u samom centru uplašili za svoje prihode, budući da nije više bilo parkirnih mjesta u blizini njihovih objekata. Ali se i taj strah pokazao neopravdanim, jer su povećali broj gostiju baš iz razloga što su ljudi imali mir.
Daljnji napori su išli u ulaganje u javni transport (niskopodni autobusi i tramvaji, biodizel vozila…), pa čak i do gašenja bivše autoceste koja je išla kroz grad i pretvorili je u tramvajsku liniju.

Javni transport

Javni transport // Foto: railplanning.com

Prodaja zemljišta investitorima

Zanimljiva je bila odluka u kojoj Grad prodaje zemljišta za 1 EUR investitorima koji će investirati u podzemne garaže. Na taj način su također povećali zapošljivost, zaposlenost i smanjili prometne gužve. Napravili i niz projekta: parkirna mjesta za bicikle, ulaganja u biciklističku infrastrukturu, parkirne zone, mobilne aplikacije za promet, posebne podvožnjake samo za bicikliste.

Još jedna u nizu projekata je i prometno označavanje koje je pospješilo ponašanje nekoliko segmenata: bicikliste, vozače auta i pješake. U jednosmjerne ulice su obilježili biciklističku stazu u suprotnom smjeru, prostori u kojima se svi voze i šetaju. Također, kroz pješačke zone je DOZVOLJENO bicikliranje, ali jednom normalnom, sporijom vožnjom. Posljednja akcija Graza je besplatan javni prijevoz u strogom centru Grada.

U isto vrijeme se razvijao cikloturizam u kompletnoj državi Štajerskoj. U početku su krenuli samo s obilježavanjem ruta na cestama slabijeg prometa. Uz to, pomagali su i educirali lokalna gospodarstva kako poboljšati objekte u smislu prijema cikloturista (prostori za bicikle, autohtona hrana, na kojim udaljenostima objekti). Zatim je uslijedila dodatno obilježavanje i ulaganje u infrastrukturu. Razvila se i strategija uvoza bicikala u javni prijevoz. Marketing se nije smatrao troškom, već investicijom. Danas je to jedan od uređenijih dijelova u Europi za cikloturiste.

Educiranje stanovništva

Kompletna strategija za gradove se može primijeniti na mnogobrojnim europskim primjerima. I bez previše ulaganja, može se početi inovativnim rješenjima koja sam naveo u članku. Međutim, za provođenje konkretno ovog problema potrebno je educirati građane te surađivati s njima. Suradnja je potrebna i na razinama gradova i županija.

Što se tiče Slavonije kao moguće turističke destinacije, za početak ne treba veliko ulaganje u infrastrukturu. Turisti koriste slabo prometne ceste kojih u Slavoniji ima. Tako da imamo sve preduvjete da postanemo dobro posjećena cikloturistička destinacija.


Foto: usa.siemens.com

Tagovi: , , , , , , , ,


O autoru

Rođen 24.01.1981. u Slavonskom Brodu. Završio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Hobi: košarka. Radni staž ostvario u poduzećima: ĐĐ Zavarene posude d.d., Clarus d.o.o.Osnivač i predsjednik Udruge LimaViše potražite na LinkedInu



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik