Kulturni turizam – razvoj turističke ponude
Kulturni turizam ulazi u posebnu fazu razvoja. Prepoznate su nove vrijednosti u društvu i turizam više nije ono što je bio (more i sunčanje). Turizam danas predstavlja pogled iznutra, turiste zanimanju nutarnja odredišta te društvo kojem putuje.
Svima je poznato da se navike i potrebe turista mijenjaju konstantno, stoga nove okosnice suvremenog destinacijskog kulturnog turizma su postale: transformacija i rast, harmonija, samospoznaja, inspiracija te kreativnost.
Kreativci su u potrazi za autohtonošću, jedinstvenošću, simboličkim destinacijama s naglaskom na već spomenutu kreativnost.
Kulturni turizam – definicija
Kulturni turizam jest takva vrsta turizma u kojem su meta turističkih posjeta muzeji, izložbe, koncerti, ili je pak takva vrsta turizma vezana uz materijalnu, tj. ‘izgrađenu’ baštinu – od velikih religijskih spomenika do svjetovne arhitekture.
Pojam kulturnog turizma općenito se primjenjuje na putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima bez obzira na inicijalnu motivaciju. Sam termin je ograničen time što previđa važan element u turizmu, a to je ‘zabava’.
Svrha kulturnog turizma je, između ostalog, otkrivanje spomenika i lokaliteta. Zbog toga ima pozitivne učinke na iste utoliko što doprinosi njihovom održavanju i očuvanju. Ovaj oblik turizma opravdava napore koje održavanje i očuvanje zahtijevaju od ljudske zajednice zbog socio-kulturne i ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu.
Svoj segment pronalazi u zabavno-edukativnom iskustvu koje kombinira umjetnost s prirodnom i društvenom baštinom te poviješću. Radi se o educiranju ljudi o aspektima izvedbe, umjetnosti, arhitekture i povijesti koja se odnosi na određenu destinaciju.
Tko su današnji putnici?
- mladi globalisti
- VIB’s (vrlo važne BEBE)
- womanics (žene koje su uspješne u tržišnoj ekonomiji)
- helicopter mums (super brze mame s obiteljima)
- tiger ladies (čelične dame)
- super grannies (super bake)
- supar daddies (super tate)
- communiteens (umreženi tinejdžeri)
Što današnji turisti žele od kulturnog turizma?
Prema najnovijim istraživanjima, žene putuju sve više samostalno i o putovanjima odlučuju same. Samim time, stvorena je i nova pojava – femigracija (dominacija žena na turističkom tržištu).
Što se tiče kategoriziranja današnjih turista, uz već navedene, možemo ih generacijski podijeliti u nekoliko skupina (od mlađih prema starijima):
- GENERACIJA Y
Generacija Y je u potrazi za stimulacijom mudrosti, a samu turističku nišu čine nepristranost, geo turizam te filmski turizam. Aktivnosti branja maslina, grožđa, šetnje itd., dok je kreativnost učenje jezika, pisma i sl. Napomena! – radi se o kulturnom turizmu, stoga partyjanje na Zrću ne ulazi u aktivnosti i ponudu 🙂
- GENERACIJA X
Generacija X (DINK – Dual Income, No Kids) je skupina parova bez djece i dvostrukim prihodima koji traže izazove te energiziranje. Niše čine arheološki, eko-kulturni i volonterski turizam, a aktivnosti se najčešće vežu uz obnovu. Kreativnost koju žele postići na odmoru su: naše cijenjeno čipkarstvo, keramičke radionice i sl.
- Poslovni korisnici
Biznismeni traže inspiraciju i kreativnost. Poslovni, znanstveni i edukativni turizam su niše u koje ulazi ova kategorija turista. Oni na odmoru žele aktivnosti poput kušanja nove hrane i natjecanja poput onog u branju kukuruza.
- Suvremene obitelji
Obitelji su okrenute zabavi i komunikaciji te im nišu čine kulturni i kreativni turizam. Zanimljive su im aktivnosti poput bicikliranja i organiziranih putovanja te im je jedna od najčešćih oblika kreativnosti svodi na slikanje.
- OPAL (Old People Active Life)
Generacija 60+ je u potrazi za kontemplacijom, samospoznajom, transformacijom i duhovnošću. Zanima ih čisti, izvorni oblik odmora i rekreacija poput jahanja, eno-gastronomije, bicikliranja, učenja pjesama, lončarstva i sl.
Dvor Veliki Tabor – prebivalište obitelji Rattkay // Izvor: veliki-tabor.hr
Privlačenje turista s Dalekog istoka
Zemlje regije stvaraju turističku udrugu jugoistočne Europe kako bi zajedno privlačili turiste iz zemalja Dalekog istoka. Kako bi zadovoljila potrebe turista i pokrenula neke nove, zanimljive projekte te smanjila sezonalnost, Hrvatska gospodarska komora se uključila u program Europske komisije u okviru Transnacionalne suradnje razvoja Europskih kulturnih ruta s projektom Dunavske kulturne rute, Rute rimskih careva te Dunavske vinske rute.
Projekt će pridonijeti promicanju i osnaživanju vidljivosti turistički zapostavljenih regija i njihovu povezanost s potencijalno jačim turističkim destinacijama. Pritom značajna nalazišta uključenih zemalja bit će mamac za posjet manje poznatim lokalitetima koji će se jednakopravno promovirati duž cijele rute.
Primjer društva je novoosnovano Hrvatsko društvo kulturnog turizma – CROCULTOUR s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja gospodarske, informacijske, kulturne i turističke djelatnosti.
Više i opširnije o kulturnom turizmu možete pronaći na sljedećim linkovima:
Kulturni turizam | Kulturni turizam i era novih turista
Foto: zadarskilist.hr (Ples s mačevima završio »turneju« po Zadarskoj županiji)
O autoru
Tin Horvatin Osnivač i urednik Ekonomskog portala te osnivač udruge Zebrica specijalizirane za pripremu i izradu projekata, internet marketing te edukacije za privatni i javni sektor. Svi članci ovog autora
Slični postovi
Korčula Cross Media – turistička radionica →
Slavonija u srcu kulture i poduzetništva – budimo promjena koju želimo vidjeti u svijetu →
Place2go – gdje želite biti? →
