Kako do novca za provođenje ideje?
Crowdfunding ili grupno financiranje je proces prikupljanja početnog kapitala za nove poslovne pothvate mikrodonacijama od strane velikog broja sudionika pri tome koristeći internet i društvene mreže. Logika crowdfunding-a počiva na financiranju. Start-up poduzetnici, mali poduzetnicii obrtnici traže sredstva za financiranje projekta koji bi potaknuli novo zapošljavanje te razvoj i rast šire i uže zajednice.
Jedan od prvih primjera crowdfunding-a je akcija financiranja postamenta za Kip slobode u New Yorku u 19. stoljeću. Tada je sakupljeno 100 tisuća dolara, s time da je prosječna donacija bila manja od jednog tadašnjeg dolara. Online crowdfunding počinje na ideji nobelovca Muhameda Junusa koji je u Indiji mikrodonacijama pomogao farmerima napraviti prve poduzetničke korake, tako među prvim crowdfunding platformama nastaje 2005. godine KIVA.
Crowdfunding kakvog danas poznajemo postaje popularan uspjehom kampanje za sat Pebble i potpisivanjem JOBS Acta. 2012-te godine u SAD-u je usvajanjem JOBS Acta postavljen zakonski okvir po kojem oni koji financijski podupiru crowdfunding projekte mogu zauzvrat dobiti udio u tvrtci koja tako prikuplja novac. ”Posljedično ovome, od prvih dana 2013. godine ozakonilo se klasično investiranje crowdfunding-om bez obveze uključivanja SEC-a.
Prativši trendove, odmah su se otvorile specifične platforme koje ciljaju na prave investitore, a jedna od trenutno najpoznatijih jest Fundable” (Kučan, 2014). Prije donošenja JOBS Acta bilo je ilegalno tražiti investicije bez javne ponude i registracije pri SEC-u (Securities and Exchange Commission) jer je za taj dio zakonodavstva bio važeći Securities Act iz 1934 god. koji je to zabranjivao.
Koncept funkcioniranja crowdfundinga
Danas postoji u svijetu preko 700 crowdfunding platformi, te ukoliko odlučite svoju ideju financirati putem crowdfunding-a potrebno je prvo proučiti i pronaći onu koja najbolje odgovara vašim potrebama. Crowdfunding platforme posjeduju brojene alate kako bi pokretačima kampanja mogli omogućiti bolji uvid u tijek, napredak i slabe točke njihove kampanje.
Osim dobro napravljenog projektnog plana s jasnom osmišljenom vizijom i ciljevima projekta, kako bi vidjeli da li se uklapate u crowdfunding financiranje nije na odmet ni usporediti vlastiti projekt s dobrim i lošim projektima koji su već objavljeni na raznim platformama. Kod započinjanja kampanje potrebno je otvoriti profile na različitim društvenim mrežama te imati stalnu komunikaciju s osobama koje vas financijski podržavaju.
Na početku kampanje je potrebno skupiti 30{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} ciljanog iznosa jer to dokazuje ljudima da projekt može biti uspješan. Zato se je potrebno odmah na početku obratiti rođacima i obitelji da kad počne kampanja oni prvi financijski podrže projekt. Kampanje obično traju između 30 i 60 dana.
Kod prezentiranja projekta javnosti dobiva se ocjena tržišta. Projekt ne mora biti u potpunosti gotov nego se može i s prototipom ići u crowdfunding i tako dobiti povratnu informaciju da li nešto treba popraviti ili ne. Na taj se način možete dobiti direktnu informaciju s tržišta testirajući svoje ideje i prije nego što ožive. Za start-up projekte crowdfunding je dobar alat jer se na taj način najlakše i najefikasnije istraži tržište.
Pomoću crowdfunding-a možete vidjeti da li ima potražnje za vašim projektom ili ne. “Crowdfunding kampanje su u suštini marketinške kampanje pa je važno napraviti dobru promociju projekta. Primjerice, video uradci samih osnivača projektne ideje u kojima se osobno obraćaju svojoj publici i emotivno govore o onome što planiraju ostvariti svakako ostavljaju dobar dojam i utjecaj na ljude koji žele financijski poduprijeti njihovu projektnu ideju” (Funtek, 2014).
Dobru kampanju čine dobar proizvod, postavljanje ostvarivog ciljanog iznosa, dobro napravljen video, unikatne nagrade i proaktivna komunikacija s potencijalnim ulagačima. Potrebno je napomenuti da bez obzira što se crowdfunding naizgled čini kao lak i jednostavan način za dobivanje sredstava to nije tako.
Vođenje uspješe kampanje je vrlo stresno, zahtjeva puno truda, vremena i planiranja i u konačnici vi ako pokretač kampanje stavljate sebe i svoje ideje na tržište i trebate biti spremni i na ne prihvaćanje vaše ideje od strane tržišta i znati se nositi s time.
Postoje četiri osnovna tipa crowdfunding platformi:
- temeljene na donacijama – davanje novaca bez nagrade (GoFundMe, Crowdrise);
- temeljene na nagradama – davanje novaca uz neku nagradu, što se ponajviše koristi za gadgete (Kickstarter, Indiegogo);
- temeljene na posuđivanju – funkcionira kao zajam koji se vraća s kamatama kad projekt uspije (Kiva, Zopa);
- temeljene na vlasničkim udjelima – karakterističnije za Europu nego za SAD i u kojem se financira cijelo poduzeće (Crowdcube, Crowdfunder)
Među najpopularnijim online platformama za crowdfunding su Kickstarter i Indiegogo, s time da Indiegogo djeluje globalno, dok je Kickstarter ponajviše vezan za SAD. Crowdfunding može djelovati i na lokalnoj razini ne samo na globalnoj. Kickstarter koristi koncept sve-ili-ništa što znači da osoba uvjetno financira određeni projekt jer tek ako je projekt dostigao svoj ciljani iznos, onda se osobama koje su u taj projekt uložile novčana sredstva skida uloženi iznos s računa. Međutim, ukoliko projekt ne dostigne svoj ciljani iznos, njima se ne skida uloženi iznos s računa.
Primjer uspješnog realiziranja Indiegogo kampanje
Uspješnost Kickstarter-ovih kampanja je oko 44{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1}. S druge strane, Indiegogo osim sve-ili-ništa koncepta nudi uz veći postotak naknade pokretačima projekata zadržavanje prikupljenog iznosa iako nisu dosegli zadani cilj. Kickstarter i Indiegogo se razlikuju i u tome što je generalno Indiegogo manje ograničavajući te nema procesa odobrenja kao kod Kickstarter-a. Razlika je također u tome da Kickstarter traži minimalno prototip proizvoda dok Indiegogo ne zahtjeva ni prototip – možete staviti samo sliku proizvoda. Potrebno je znati da osim naknada koje se plaćaju crowdfunding platformama treba platiti i naknade bankama i procesorima plaćanja.
Što se tiče 2013 godine, projekt koji je prikupio najviše novca na Kickstarter-u ali i općenito crowdfudning platformama (preko 10 milijuna dolara) je sat Pebble. Indiegogo je obilježio projekt Ubundu Edge za pametni telefon za koji se je trebalo prikupiti 32 milijuna dolara što se ipak ispostavilo nedostižno.
Crowdfunding umjesto kredita?
Crowdfunding bi uskoro mogao istisnuti banke kao primarni izvor financiranja osobnih zajmova i malih poduzeća. Poduzetnici se sve više okreću crowdfunding platformama za financiranje svojih ideja i tako odmiču od tradicionalnog financiranja tražeći zajmove od banaka koje ih smatraju vrlo riskantnima pogotovo poslije ekonomske krize i ograničene politike posuđivanja novčanih sredstava.
Dodatna prednost crowdfunding-a u odnosu na banke je ta da je proces poprilično jednostavan te da kod njega nema određenih ograničenja ako kod banaka (plaćanja kamata na kredit, nema posebne provjere kreditne sposobnosti, nema crne liste HROK-a…). “Crowdfunding platforme trenutno poslužuju donji segment tržišta, ali polako dopiru do viših segmenata i banke će morati nešto učiniti da zadrže svoje korisnike. S druge strane, usluge i produkti koje će crowdfunding plaforme nuditi, postajat će sve kompleksnije što će kanibalizirati njihovu veliku prednost – jednostavnost” (Hafner, 2013).
Brizina rasta crowdfunding-a od 2009. do 2014. god. je vrlo slična brzini rasta interneta u ranim 1990-tim godinama. Upravo zbog rasta crowdfunfing industrije treba dobro proučiti projekt u koji želite uložiti novac jer s većim brojem projekata koji traže financijsku pomoć povećao se i broj prijevara. “Najzloglasniji primjer je ZionEyez, projekt čiji je proizvod trebao omogućiti streaming videa direktno iz naočala u osobni Facebook stream. Projekt je prikupio preko 300.000 dolara u 2011., a do sada ništa nije isporučeno” (Hafner, 2013).
Crowdfunding nije eksplicitno reguliran u propisima Republike Hrvatske, a niti u regulativi Europske unije. Neke zemlje u Europi su usvojile zakone o crowdfunding-u ali je fragmentiranost Europske unije i dalje glavna prepreka crowdfunding tržištu. Crowdfunding je značajan zbog održavanja stabilnosti u društvu, omogućavanja pristupu kapitala jer poslije ekonomske krize vrlo je teško doći do kapitala te pomaže uspješnim poduzetnicima u financiranju svojih projekata uz pomoć zajednice.
Izvori:
- Funtek, Tanja. 2014.Crowdfunding: prilika za ostvarenje projektne ideje. Dostupno na: http://studentski.hr/studenti/financije/crowdfunding-prilika-za-ostvarenje-projektne-ideje/ (08. svibnja 2014).
- Hafner, Hrvoje. 2013. Kako crowdfunding ugrožava bankarsku industriju? Dostupno na: http://www.crowdfunding.hr/kako-crowdfunding-ugrozava-bankarsku-industriju-2032 (09. listopada 2013).
- Hafner, Hrvoje. 2013. Lažne kampanje: Možemo li vjerovati svemu što vidimo na Kickstarteru? Dostupno na: http://www.crowdfunding.hr/lazne-crowdfunding-kampanje-2001 (16. listopada 2013).
- Kučan, Berislav. 2014. Kad se male ruke slože. Dostupno na: http://www.bug.hr/mreza/tekst/crowdfunding/96851.aspx (19. ožujka 2014).
Napisala: Antonija Bodiš
Slični postovi
Financijska vs realna ekonomija →
Crowdfunding – grupno financiranje →
Mikrofinanciranje – Good.bee projekt Erste banke →
