Politički marketing se javlja kao novije oruđe političke komunikacije i proizišao je iz međusobnog spoja općeg prava glasa, demokracije i razvijanja sredstava informiranja.
Tiče se političkih organizacija koje usvajaju shvaćanja i tehnike poslovnog marketinga, koji bi im pomogli u ostvarivanju ciljeve. Političke stranke, interesne skupine i mjesna vijeća su među onim entitetima koja provode marketinška istraživanja kako bi prepoznali brige građana, promijenili njihove stavove, udovoljili tim zahtjevima i učinkovitije priopćili što njihovi „proizvodi“ zapravo „nude“.
>>> Provođenje kampanje na internetu i društvenim mrežama – slučaj Baracka Obame
Politički marketing proučava odnos između „proizvoda“ političke organizacije i zahtjeva njegovog tržišta. Čini ga skup tehnika (analitičkih, kreativnih i planskih akcija) kojima je cilj doprinos adekvatnosti jednog kandidata u odnosu na njegovo potencijalno biračko tijelo, da s njim upoznaju najveći broj glasača i to svakoga od njih pojedinačno, da istaknu razliku u odnosu na konkurente, pa i protivnike te da s minimumom sredstava optimaliziraju broj glasova koje tokom kampanje treba dobiti.
Politički marketing se promatra kao višeslojnu komunikacijsku djelatnost:
- a) u fazi istraživanja političkog problema i potreba populacije;
- b) u masmedijalnoj i javnoj afirmaciji i javnoj afirmaciji svoga programa (cilja), a obraćajući se najširoj recepijentskoj strukturi;
- c) u kontaktu sa ekonomskim subjektima-izvorima financijske potrebe i
- d) u široj lepezi uspostavljanja odnosa sa pojednicima, kulturnim, političkim, sportskim i drugima javnim institucijama sa kojima politički subjekti imaju zajedničke interese.
Štoviše, politički marketing predstavlja primjenu rafiniranih metoda marketinga (filozofije, sistema i funkcije), ili bolje rečeno – marketing management-a (upravljanje uz pomoć marketinga) identično ekonomskoj sferi. Blizak pojam je i tzv. „socijalni inženjering“.
>>> Političari još nisu svjesni mogućnosti novih medija
Objašnjavajući sličnosti i razlike promidžbe u politici i ekonomiji, obje imaju za cilj (koristeći se gotovo identičnim metodama) modificiranje javnog mišljenja i uvjetovanja (ne)ponašanja mase u pravcu postizanja vlastitih ciljeva subjekata ekonomske i političke moći i to u dužem vremenskom periodu, što nije daleko od pojma indoktrinacije.
Šest elemenata međusobne usporedivosti političkog i ekonomskog marketing:
- Proizvod u komercijalnom marketingu te ideja kandidata, njegova pripadnost i sam kandidat u političkom marketingu;
- Tržište u komercijalnom marketingu. U domeni politike nema tržišta u pravom smislu i jedva se može govoriti o izbornoj–političkoj javnosti;
- Potrošač u komercijalnom marketingu. Za politički marketing potrošač je građanin-birač;
- Isticanje razlika u komercijalnom marketingu, konkurencija među ljudima i idejama u političkom marketingu;
- Prodaja u komercijalnom marketingu podrazumijeva ustupanje nekog predmeta po ugovorenoj cijeni. U političkom marketingu toga pojma nema. Funkcija političkog marketinga bila bi da organizira kandidatovo znanje i ideje, da ga predstavi javnosti i da mu osigura glasače;
- Profit u komercijalnom marketingu, izbor na javnu funkciju te «počasti i prinadležnosti» u političkom marketingu.
Politički marketing na internetu – lajkom do glasova na lokalnim izborima?
Internet marketing je korištenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje političkih bodova. No, kako voditi kampanju? Prije svega, vodite brigu o činjenici da imate na raspolaganju tri komponente koje se lako daju potrošiti: vrijeme, ljude i novac. Zato ih je bitno pametno rasporediti. Potom morate definirati cilj koji želite postići, samo razraditi strategiju i taktiku i to je to.
Primjeri uspješnog korištenja političkog marketinga
Primjer. Kandidat ste na lokalnim izborima i želite koristiti društvene mreže? A koji vam je cilj? Upoznavanje javnosti s vašim likom i djelom? Obavještavanje o kandidaturi i programu? Uzmimo recimo Vladimira Ferdeljija, stalno trećeg u istraživanjima za Zagreb. Nejmu treba i jedno i drugo. OK, cilj smo definirali? Kako ćemo to napraviti? U njegovu slučaju, društvene mreže mogu biti samo jedan od kanala i to ne najjači, iako je najveći broj Zagrepčana online i na Facebooku i LinkedInu.
Društvene mreže moraju biti ukomponirane i u sve ostale marketinške napore, poput vanjskih plakata, i dodatno ih pojačavati.
E tu sad u igru ulaze tri komponente koje morate pametno rasporediti. Mjesecima prije kampanje imate puno vremena dići blog, fan page, osobni profil i sve to lagano širiti među onima koji vas podržavaju i organski rasti. Nakon toga nastupa novac – Facebook, pa i LinkedIn omogućavaju vrlo povoljno oglašavanje – počnete li na vrijeme odašiljati svoju poruku, nju čak 1000 potencijalnih glasača može vidjeti za nepunih 6 lipa. Ako to radite tek danas, jedan “lajk” vas košta šest kuna jer su svi u pohodu na lajkove. A taj lajk nije nužno i siguran glas. Čak ni ako ste Kerum – koji je u dan dva nakon što je podigao fan page imao par tisuća fanova – bez ikakve reklame.
Nemojte zaboraviti da društvene mreže prije svega služe za zabavu većini, a politika općenito nije zabava, prije ide na živce – tako i da oglasi koje nudite moraju biti pametno osmišljeni kako bi zainteresirali vaše potencijalne birače. U njima mora biti nešto za njih, jer jedino što ih zanima je odgovor na pitanje – što će se njima promijeniti ako vas podrže ili čak glasaju. I to mora biti napisano u duhu publike kojoj se obraćate.
Mišljenja sam, recimo, da bi Ferdeljijeva kampanja na LinkedInu možda bila pravi uspjeh, jer se tamo nalaze zaposleni intelektualci na koje on cilja svojim ozbiljnim programom. Sve to zahtijeva više od nekog člana obitelji da vam bude community manager. Zahtijeva sve veći profesionalni pristup što se veličina izborne jedinice povećava, i kakavtakav budžet – otprilike 20 tisuća kuna na društvenim mrežama može za vas napraviti puno više nego 100 tisuća dano u vanjsko oglašavanje, čak i više. I tu su društvene mreže zakon.
Ali kako taj lajk pretočiti u novi glas? Ako s njim ništa ne napravite skoro nikako. Ionako su prvi lajkeri vaša obitelj i ekipa s kojom radite – oni ionako uglavnom glasaju za vas. Takav like možete pokušati ubaciti u postojeće baze, ostvariti kontakt, provjeriti koja je razina angažiranosti – možda možete dobiti novog volontera- ali to je pipav posao koji traži puno vremena.
Američke modele kampanje još kod nas nitko nije probio, ali vjerujem da će s organiziranjem naroda i to doći na red. U ovakvom modelu prvo dobijete donaciju online i sve podatke o onome koji vam je dao makar 10 kuna – što je ipak puno veći napor nego stisnuti jedan like. Takvi glasači automatizmom ulaze u baze, koje potom pričaju na osobnoj razini sa svakim od donatora, pozivaju ih na volontirajnje i de facto stvaraju kanal za komuniciranje s milijunima birača, kao što je imao i Obama. No, i kandidati prije njega su radili slične stvari pa se o njima toliko ne priča – ali je Obama to ugradio u svoju strategiju i razvio do savršenstva.
Slovački Zares – postao treća stranka u parlamentu
Impresivan je primjer stranke “Zares” koja je nastala iz sedmeročlane frakcije jedne slovenačke parlamentarne stranke. S minimalnim financijskim sredstvima i u gotovo nemoguće kratkom roku, grupa ljudi je aktivnim korištenjem interneta, ostvarila 9,7{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} glasova na parlamentarnim izborima i postala treća stranka u slovačkom parlamentu. A počeli su blogom na wordpress platformi! Budući da je cijela kampanja bila utemeljena na internetu, onda se to moralo odraziti i na specifično oblikovanje političkog. Djelovanje stranke “Zares” orjentiralo se na upravljanje odnosima s potencijalnim biračima (prilagođeni CRM), pri čemu je dominirao bottom-up smjer kreiranja političkih procesa i programa. U ovom slučaju zaista možemo govoriti o internetu kao ostvarenoj meta-utopiji političkog. Koliko će ova priča trajati, zavisi o kontinuumu političke interakcije od interenta preko parlamenta do vlade i natrag.
[slideshare id=20546034&doc=politikimarketing-130504130358-phpapp02]
Izvori:
>> PRimjena.com – predavanje Izborna kampanja – od plakata do Facebooka – Krešimir Macan
Can you be more specific about the content of your article? After reading it, I still have some doubts. Hope you can help me.