Urbana poljoprivreda doživljava neočekivanu transformaciju u ekonomski fenomen koji mijenja način kako gradovi pristupaju proizvodnji hrane (1). Globalno tržište urbane poljoprivrede projicirano je na 281 milijarda USD do 2030. godine, što predstavlja rast od 12,9% godišnje, dok Europa predvodi s 31,4% globalnog tržišnog udjela (2). Ova revolucija posebno utječe na načine kuhanja kod kuće, omogućavajući urbanim stanovnicima da uzgajaju svježu hranu u vlastitim prostorima.
Hrvatska pokazuje značajan napredak u ovom sektoru, s Zagrebom kao pionirskim primjerom koji vodi 14 gradskih vrtova na 23 hektara, omogućavajući 1.889 Zagrepčana da uzgaja vlastitu hranu (3). Fenomen urbane poljoprivrede nije samo trend već ekonomska nužnost – američka kućanstva mogu smanjiti troškove hrane za 20-30% kroz urbanu proizvodnju, što u Hrvatskoj predstavlja značajne uštede s obzirom na rastuće troškove života (4).
Ekonomski tsunami mijenja pravila igre
Tržišni pokazatelji otkrivaju dramatičan rast koji premašuje sve početne prognoze. Globalno tržište urbane poljoprivrede skočilo je s 135 milijardi USD u 2024. na projicirane 281 milijarde do 2030., dok segment vertikalne poljoprivrede bilježi izuzetnu stopu rasta od 20,9% godišnje (5).
Europsko tržište zatvorene poljoprivrede posebno je impresivno – s 13,28 milijardi USD u 2024. projicirano je na 38,48 milijardi do 2030. Njemačka predvodi s nevjerojatnim rastom od 22,9% godišnje, dok Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi 17,9% rasta, postavivši standarde za ostatak kontinenta (6).
Upoznajte zelene krovove, balkone i fasade Pariza: Urbane farme ljudima daju izdašne plodove
Investicije u sektor ubrzavaju kroz venture capital fondove koji su u 2024. godini uložili 1,2 milijarde USD kroz 161 dogovor, s medijanom deal vrijednosti od rekordnih 3,6 milijuna USD (7). AgTech startupovi privukli su 131,5 milijardi USD investicija u AI-pokretana rješenja, dok je robotika i automatizacija dobila dodatnih 135 milijuna USD financiranja (8).
Hrvatska pionir regionalnog razvoja
Zagreb se etablirao kao regionalni lider urbane poljoprivrede s projektom “Gradski vrtovi” pokrenutim 2013. godine. Trenutno 14 gradskih vrtova na 23,03 hektara pruža 2.152 vrtne parcele za 1.889 Zagrepčana, čineći ga najvećim projektom te vrste u regiji (9).
Uspješnost modela dokazana je dugim listama čekanja za nove parcele, što ukazuje na rastući interes građana za samoopskrbu hranom. Gradovi poput Varaždina, Križevaca i Pule slijede zagrebački model, dok je Split završio studiju potencijala za urbano vrtlarstvo u sklopu EU RU:RBAN projekta (10).
Hidroponski vrt – želite svježe povrće, a nemate puno prostora?
Regionalni trendovi pokazuju da Slovenija predvodi inovacije kroz startupe poput Horticoola koji pomaže stanovnicima gradova uzgajati hranu u stanovima, dok Srbija razvija impresivan agritech ekosustav s tvrtkama poput Agremo AI platforme i AgroCams tehnologija za precizno prskanje (11).
Znanstvena evidencija o održivosti kompleksna je priča
Najnovija istraživanja iz Nature Cities otkrivaju paradoks – urbana poljoprivreda trenutno ima šest puta veći ugljični otisak od konvencionalne poljoprivrede (420 gCO2e nasuprot 70 gCO2e po obroku). Međutim, specifične tehnike i usjevi mogu dramatično poboljšati održivost (12).
Vertikalne farme pokazuju širok raspon emisija – od 0,01 do 54 kg CO2e po kilogramu lisnatog povrća, ovisno o operativnim uvjetima. Studija u UK-u dokazala je da vertikalne farme mogu imati šest puta manje utjecaja na klimu kada koriste obnovljive izvore energije (13).
Vodna učinkovitost ostaje glavna prednost – hidroponika i vertikalna poljoprivreda koriste 90-95% manje vode od konvencionalne poljoprivrede, dok energetska učinkovitost predstavlja glavni izazov s vertikalnim farmama koje troše do 28 puta više energije po kilogramu proizvoda (14).
Tehnološke inovacije mijenjaju pristup kuhanju
Vertikalno uzgajanje postaje mainstream s prinosa do 10 puta većih po jedinici površine, omogućavajući uzgoj u kontroliranim uvjetima 365 dana godišnje. Najbolji usjevi za početnike uključuju lisičasto povrće, začinsko bilje i mikrozelenje koje može biti spremno za berbu u samo 7-14 dana (15).
Hidroponika i aeroponika revolucioniraju domaće uzgajanje – DWC sustavi koštaju 200-500 USD za male sustave, dok profesionalni mogu dosegnuti 50.000 USD. Aeroponika pokazuje 80% povećanje suhe težine biomase i 65% manje vode od hidroponike (16).
Pametne tehnologije čine uzgajanje pristupačnijim – IoT senzori automatski nadgledaju vlažnost tla, temperaturu i pH vrijednosti, dok AI platforme prepoznaju bolesti i optimiziraju uvjete rasta. Osnovni monitoring sustavi koštaju 200-1.000 USD (17).
Praktični vodič za urbane poljoprivrednike
Počinjite s malim prostorima – minimalno 128 kvadratnih stopa dovoljno je za osnovnu operaciju, s infrastrukturom koja zahtijeva 0,1-0,4 kW po m². Osnovni hidroponski sustavi koštaju 200-500 USD, dok LED rasvjeta – najvažniji trošak – kreće od 100-500 USD po m² (18).
Odaberite prave usjeve – salata, špinač i začinsko bilje idealni su za početnike, dok mikrozelenje poput rukole i rotkvica pruža brz rast i visoku tržišnu vrijednost. Sukcesivno sadnja omogućava kontinuiranu proizvodnju kroz staganje sadnje svakih 2-3 tjedna (19).
Investirajte u kvalitetnu opremu – povrat investicije obično se ostvaruje u 3-5 godina za dobro upravljane sustave. Najbolji usjevi za profit uključuju mikrozelenje, začinsko bilje i salate koje mogu generirati 50-100 USD po m² mjesečno (20).
Budućnost urbane poljoprivrede u Hrvatskoj
Demografski trendovi podupiru rast – 68% europske populacije živjet će u gradovima do 2030., što povećava potražnju za lokalno uzgojenom hranom. Globalna populacija od 9,7 milijardi do 2050. zahtijevat će 70% povećanje proizvodnje hrane (21).
Tehnološke inovacije snižavaju troškove – LED tehnologija smanjuje operativne troškove za 25%, dok integracija obnovljivih izvora energije može smanjiti emisije do šest puta. Robotika i automatizacija postupno čine sustave pristupačnijima široj populaciji (22).
Državna podrška raste – Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027 uključuje intervenciju 77.04 za potporu kratkim lancima opskrbe, dok poljoprivrednici ostvaruju prosječno 8.138 eura više dodane vrijednosti kroz lokalne tržišne lance (23).
Zaključak
Urbana poljoprivreda transformira se iz hobija u ekonomski sektor koji mijenja načine proizvodnje i konzumacije hrane u gradovima. S tržištem koje raste stokom od 12,9% godišnje i projektiranim dosegom od 281 milijarde USD do 2030., sektor predstavlja značajnu ekonomsku priliku za Hrvatsku i regiju.
Hrvatska, s Zagrebom kao regionalnim liderom, dobro je pozicionirana za iskorištavanje ovog trenda kroz postojeće projekte gradskih vrtova i rastuću potporu građana. Kombinacija ekonomskih benefita, tehnoloških inovacija i državne podrške stvara uvjete za značajan rast urbane poljoprivrede.
Ključ uspjeha leži u pametnoj integraciji tehnologija s tradicionalnim tehnikama, fokusiranjem na održivost i korištenjem obnovljivih izvora energije. Za građane koji žele početi, preporučuje se postupni pristup s jednostavnim sustavima i fokusiranjem na lako uzgajane usjeve koji pružaju brz povrat investicije.
IZVORI I REFERENCE
Hrvatski izvori:
- Klimatski portal. “Divlji, gradski, ‘legalni’, ‘ilegalni’: Duga povijest urbanog vrtlarstva u Zagrebu.” 2025. https://klimatski.hr/2025/03/26/gradski-vrtovi-povijest-urbanog-vrtlarstva-u-zagrebu/
- Grad Zagreb. “O projektu Gradski vrtovi.” https://www.zagreb.hr/o-projektu/84060
- Gospodarski list. “Urbani vrtovi kao doprinos boljem standardu u gradu.” https://gospodarski.hr/rubrike/ostalo/urbani-vrtovi-kao-doprinos-boljem-standardu-u-gradu/
- URBACT. “Predstavljena Studija potencijala razvoja i implementacije urbanih vrtova u Splitu do 2030. godine.” https://urbact.eu/predstavljena-studija-potencijala-razvoja-i-implementacije-urbanih-vrtova-u-splitu-do-2030-godine
Međunarodni tržišni izvještaji:
- Grand View Research. “Vertical Farming Market Size & Share | Industry Report, 2030.” https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/vertical-farming-market
- Grand View Research. “Europe Indoor Farming Market Size & Share | Report, 2030.” https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/europe-indoor-farming-market-report
- IndustryARC. “Urban Farming Market Size Report, 2024-2030.” https://www.industryarc.com/Report/15491/urban-farming-market.html
- Consegic Business Intelligence. “Urban Farming Market Size, Share, Trends & Growth Forecast – 2031.” https://www.consegicbusinessintelligence.com/urban-farming-market
Investicije i financiranje:
- Global AgTech Initiative. “2024 AgTech Venture Capital Investment and Exit Round Up.” https://www.globalagtechinitiative.com/digital-farming/2024-agtech-venture-capital-investment-and-exit-round-up/
- National Law Review. “AI Investment Trends 2025: VC Funding, IPOs, and Regulatory Challenges.” https://natlawreview.com/article/state-funding-market-ai-companies-2024-2025-outlook
Regionalni trendovi:
- The Recursive. “Farmers going digital: 8 most promising Serbian agritech startups.” https://therecursive.com/serbian-agritech-startups-driving-nextgen-farming/
Znanstveni izvori o održivosti:
- University of Michigan Record. “Study examines carbon footprint of urban-farmed food.” https://record.umich.edu/articles/study-examines-carbon-footprint-of-urban-farmed-food/
- ScienceDaily. “Food from urban agriculture has carbon footprint 6 times larger than conventional produce, study shows.” 2024. https://www.sciencedaily.com/releases/2024/01/240122140408.htm
- Nature Scientific Reports. “Life cycle assessment of microgreen production: effects of indoor vertical farm management on yield and environmental performance.” https://www.nature.com/articles/s41598-023-38325-0
- Environment+Energy Leader. “Vertical Farming’s Environmental Impact: A New Study Offers Hope.” https://www.environmentenergyleader.com/stories/vertical-farmings-environmental-impact-a-new-study-offers-hope,48318
Tehnike i tehnologije:
- University of Minnesota Extension. “Small-scale hydroponics.” https://extension.umn.edu/how/small-scale-hydroponics
- PubMed Central. “Hydroponics: current trends in sustainable crop production.” https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10625363/
- Eden Green. “Hydroponics vs Aeroponics: Key Differences Explained.” https://www.edengreen.com/blog-collection/aeroponics-vs-hydroponics-explained
- ScienceDirect. “Internet of Things and smart sensors in agriculture: Scopes and challenges.” https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2666154323002831
- Eastern Peak. “IoT in Agriculture: 9 Technology Use Cases for Smart Farming.” https://easternpeak.com/blog/iot-in-agriculture-technology-use-cases-for-smart-farming-and-challenges-to-consider/
Praktični vodiči:
- Sustain Life Journal. “20 Best Plants For Hydroponics Beginner Gardeners.” https://sustainlifejournal.com/best-plants-for-hydroponics-beginner-gardeners/
- Bootstrap Farmer. “Urban Farming 101: What you need to know to get started.” https://www.bootstrapfarmer.com/blogs/urban-farming/urban-farming-101-what-you-need-to-know-to-get-started
- Agri Farming. “Breaking Down the Numbers: A Starter’s Guide to Vertical Farming Costs.” https://www.agrifarming.in/vertical-farming-cost-breakdown-guide
Dodatni izvori:
- Unity Environmental University. “What Is Urban Farming? Understanding Urban Agriculture.” https://unity.edu/careers/what-is-urban-farming/
- NASA. “NASA Research Launches a New Generation of Indoor Farming.” https://www.nasa.gov/technology/tech-transfer-spinoffs/nasa-research-launches-a-new-generation-of-indoor-farming/
- McKinsey & Company. “Agriculture’s technology future: How connectivity can yield new growth.” https://www.mckinsey.com/industries/agriculture/our-insights/agricultures-connected-future-how-technology-can-yield-new-growth
- EUR-Lex. “European Commission Staff Working Document on the evaluation of the CAP.” https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020SC0384&rid=1
- ScienceDirect. “Urban agriculture matters for sustainable development.” https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2949790624003495
- Wikipedia. “Urban agriculture.” https://en.wikipedia.org/wiki/Urban_agriculture