Upravljanje biznisom no image

Objavljeno 26/02/2010 | by ePortal | Vrijeme čitanja: 4 minutes

10 savjeta kako krizu pretvoriti u priliku

Potezi koje bi tvrtke trebale povući u krizi uvijek su bolni, ali opstanak je ipak jedini cilj. Od njihove propasti nitko nema koristi: ni vlasnik, ni radnici, ni dobavljači, a ni država. Ipak, uspjeti se može.

Na kineskom jeziku riječ KRIZA piše se sa dva znaka – jedan predstavlja opasnost, drugi predstavlja mogućnost.
John F. Kennedy

U sprkos fatalističkom dojmu koji za sobom povlači recesija, primjeri mnogih tvrtki pokazali su da se može uspješno prebroditi i najteže ekonomske uvjete. Niz mjera koje mogu pomoći u preokretanju krize u priliku, što je jedna od omiljenih krilatica u posljednje dvije godine, nije popularan i može izazvati mnogo zle krvi. Međutim, na kraju je opstanak tvrtke jedini cilj jer od njezine propasti nitko nema koristi: ni vlasnik, ni radnici, ni dobavljači, a ni država. Potezi koje valja povlačiti najčešće nisu vrhunac kreativnosti i inspiracije, nego, prije svega, zahtijevaju debelu kožu i odlučnost.

1. Režite troškove i ostanite pozitivni

Jedna od stvari koje se najčešće spominju istodobno je jedna od najvažnijih, koliko je god bilo teško provesti. Međutim, kad problemi iskrsnu, moraju se rezati troškovi. Ipak, pritom se treba voditi s nekoliko kriterija: reže se ondje gdje doista najmanje boli i gdje će poslovanje najmanje izgubi dok i istodobno treba pokušati sačuvati većinu radne snage te pružiti pozitivan osobni primjer rezanjem izdataka i plaće upravi ili vlasnicima, čime se solidarizira s radnicima. Održavanje visokog morala utječe i na održavanje visoke produktivnosti. Budući da kriza nužno zahtijeva širi pogled, oni koji to mogu trebaju pokušati smanjiti troškove i svojim redovitim suradnicima jer je dobrobit svih zajednička. Savjet klijentima ili dobavljačima kako da smanje svoje troškove ili poboljšaju poslovne procese dobrodošao je.

Upravo to vodi do druge mjere: ostati pozitivan, što ne znači samo održavati visok moral među zaposlenicima ili pretjerivati u nerealnim očekivanjima nego pokušati kakav-takav optimizam proširiti i na klijente i dobavljače. To se postiže intenziviranjem komunikacije i stalnim obavještavanjem kako radnika tako i ostalih sudionika o situaciji u tvrtki. Naravno, iskreno i bez pokušaja ‘muljanja’.

U paketu s rezanjem ide stoga i koncentriranje na osnovne varijable poslovanja, prodaju i prihod. Ono što ne utječe izravno na te činitelje ne bi trebalo biti fokus suvišnog promišljanja i taktiziranja. S druge pak strane aktivnosti koje izravno utječu na povećanje prodaje i prihoda treba detaljno razraditi i optimirati.

2. Lista prioritetnih klijenata

Nužno klasificiranje u tvrtki poteže za sobom i preraspodjelu odnosa prema klijentima. Drugim riječima, svaka tvrtka treba izraditi listu svojih prioritetnih klijenata, što možda nije ugodan zadatak, ali bar je relativno jednostavan. Najvažniji i najvjerniji idu na vrh popisa, neplatiše ili neredoviti na dno. U određenju toga treba se voditi i dugoročnom korišću, no naglasak je na dokazanim klijentima koji donose najviše prihoda i koristi tvrtki.

3. Ne režite marketing

Među najčešćim je pogrješkama rezanje na marketingu, potez koji gotovo nikad nije poslovno opravdan. Kriza je situacija u kojoj treba pojačati marketing jer se tako, osim što se povećava interes klijenata, stvara i prednost pred konkurencijom, koja je vjerojatno upala u istu zamku rezanja troškova oglašavanja. Bez oglašavanja tvrtke i njezini proizvodi padaju u zaborav klijenata i na njihovo mjesto dolazi konkurencija ili supstituti.

4. Razmislite o dodanoj vrijednosti

Sljedeća stvar koju mnogi stručnjaci preporučuju u krizi dodavanje je vrijednosti proizvodnim linijama i poslovnim procesima. Konkretne mjere ovise, dakako, o poslu i industriji pojedine tvrtke, ali neki su tipični potezi povećanje vrijednosti proizvoda (dodavanjem usluga ili opcija) ili njihova diverzifikacija. Naravno, uz dobru računicu. Previše dijeljenja može polučiti kontraefekt.

5. Uložite u razvoj

Iako sasvim očito stanjenog proračuna, tvrtke bi svakako trebale pokušati održati, pa čak i povećati, razinu ulaganja u nove proizvode i usluge. Istraživanje i razvoj u gotovo su istom košu kao marketinški troškovi. Nastavak ulaganja u nove i bolje proizvode i usluge stvara komparativnu prednost u trenutku u kojem se ona najviše osjeti. Dok je more donekle mirno, teže je kapitalizirati na boljem i jeftinijem proizvodu nego dok klijenti pomno važu na što im je bolje potrošiti novac. Nastavak razvoja proizvoda može biti ključan element koji će tešku situaciju pretvoriti u priliku, ali i omogućiti tvrtki da se nakon krize nađe u boljem položaju od suparnika.

6. Ne snižavajte cijene

Hermann Simon, jedan od najpriznatijih stručnjaka u poslovnom savjetovanju, preporučuje i kontroverznu mjeru u koju se zaklinje – nepodilaženje trendu snižavanja cijena proizvoda i usluga. Prema njemu, najgora je stvar koju se može napraviti pojeftinjenje dokazano kvalitetnih proizvoda. Cijenu, objašnjava, treba održati na istoj razini, što može biti uspješno ako se proizvodima doda nova vrijednost. Jedan je od tipičnih primjera produljenje jamstva za proizvod ili vezivanje neke usluge uz njega.

7. Usmjerite se na kvalitetne zaposlenike

Ni dijeljenje otkaza nije apsolutna mantra. U većini tvrtki ima ljudi koji možda nisu na razini koju nameće kriza, no valja imati na umu da ulaganje u zadržavanje visokostručnog kadra ima odjek veći od krize. Malim je kompanijama posebno važno da krizu iskoriste za zadržavanje i privlačenje kvalitetnog kadra koji bi u uobičajenim okolnostima odmah potražio posao u velikim tvrtkama. Kriza zato može biti i dobra prilika za učinkovitije iskorištavanje radne snage, odnosno koncentriranje na kvalitetnije, stručnije i efikasnije zaposlenike. Uostalom, ako itko može tvrtku izvući iz blata, to su upravo ti ljudi.

8. Spremni na brze promjene

Mnogi govore o povećanju fleksibilnosti, no taj pojam nerijetko ostaje mistificiran i bez konkretne razrade. Ipak, riječ je o vrlo važnom instrumentu za kojim bi trebali posegnuti svi koji to mogu. Primjerice, povećanje baze dobavljača nije samo dobar način postizanja fleksibilnije proizvodnja i izbora za bolje uvjete poslovanja nego je pozitivna posljedica i povećanje likvidnosti. ‘Žongliranje’ s više različitih dobavljača omogućuje tvrtki da se naplaćuje iz različitih izvora i da rastereti one koji imaju veće probleme u nabavi, odnosno produlji im rok dostave i naplate. Jasno, pojam veće fleksibilnosti iznimno je širok i uključuje razna područja, od fleksibilnijih financija (npr. zapošljavanje povremenih suradnika) preko fleksibilnije radne snage (raspoređivanje više zadataka na manje ljudi) do fleksibilnije klijentele (usmjeravanje na redovite i pouzdanije). Konkretne mjere razlikovat će se, razumljivo, od tvrtke do tvrtke jer malo si koja mala i srednja kompanija može priuštiti sve ili većinu navedenog. Važno je zato na razini pojedinačne tvrtke razmisliti gdje se može povećati fleksibilnost poslovnog procesa.

9. Pratite potrebe, želje i navike klijenata

Iako bi trebala biti dio svakodnevnog poslovanja, jasna i stalna komunikacija s klijentima, odnosno stalno praćenje njihova ponašanja, jedna je od stvari koje postaju posebno važne u kriznim vremenima. Što veći dio svog poslovanja treba pokušati maksimalno prilagoditi potrebama najvažnijih i najodanijih klijenata. Redovito praćenje njihovih potreba, želja i navika ključan su element ne samo za opstank kompanije nego i za stvaranju čvrste baze za poslovanje u svim uvjetima, dobrim i lošim.

10. Osnujte fond za crne dane

Mnogi su hrvatski poduzetnici na svojoj koži osjetili manjak financijskog planiranja. Bez obzira na uvjete na tržištu sve bi tvrtke morale u skladu s mogućnostima stvoriti određenu novčanu rezervu za crne dane, što se u uvjetima pogoršane likvidnosti i opće krize može pokazati presudnim za održavanje kompanije na životu. Dobro je profit reinvestirati, ali dio bi se uvijek trebao ostaviti i za situacije poput današnje, kad gotovinska rezerva može značiti razliku između opstanka i propadanja.

Liderpress.hr (Gordana Gelenčer i Vanja Figenwald)

Tagovi: , , , ,


O autoru



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik