Gospodarstvo izvoz-vanjska-trgovina

Objavljeno 15/03/2013 | by ePortal | Vrijeme čitanja: 6 minutes

Prvo izvoz pa rast ili prvo rast pa izvoz

Diplomski rad Zvonimira Ratkovskog, pod nazivom: Ekonometrijska analiza međuovisnosti izvoza i rasta u Republici Hrvatskoj, priredio je za banka.hr Ivo Bićanić. Ključno je pitanje: da li izvoz uzrokuje stopu rasta (ELG, ‘export led growth’) ili stopa rasta vodi izvozu (GDE, ‘growth driven exports’)?

Ekonomiste koje zanima dugi rok oduvijek su zanimali i uzroci rasta. Zašto neke zemlje rastu a druge ne, zašto neke zemlje rastu brzo a druge sporo, zašto ima skoro jednak broj uspješnih i neuspješnih gospodarstva. Naravno, nisu našli nedvosmislen odgovor, nisu ga našli niti na općoj razini niti na razini narodnog gospodarstva. Zato nisu našli ni opći recept za rast, ali o tim pitanjima ipak dosta znaju.

Prvo što znaju je da treba razlikovati temeljne i izvedene faktore rasta.

Prepoznata su tri temeljna faktora rasta: zemljopisni položaj, institucije i otvorenost. Sada su najviše u modi institucije. Svaki od ta tri faktora je višedimenzionalan i pojavljuje se na mnogo načina koji uvelike ovise o lokalnim posebnostima.Nema recepta kako će se neke opće osobine institucija koje pogoduju rastu pojaviti u nekom datom narodnog gospodarstvu (to ima i važnu posljedicu: recepti i uspjesi nisu primitivno prenosivi.)

Investiranje i međunarodna razmjena

Među izvedenim faktorima rasta se u literaturi spominje njih skoro stotinjak, ali dva se posebno ističu, jer su drugačiji od svih ostalih. Prvi je stopa investiranja a drugi učešće međunarodne razmjene. Povećanjem stope investiranja povećava se stopa rasta, ekonomisti znaju i smjer uzročnih veze jer nema sumnje da stopa investiranja uzrokuje rast. To vrijedi na općoj razini i na razini narodnog gospodarstva. Jedina druga varijabla koja je statistički pouzdana je međunarodna trgovina. Nema zemlje koja je imala visoku stopu rasta, a da nije imala visoko učešće međunarodne trgovine. No dok je statistička veza te dvije varijable nesporna nije na općoj razini nedvosmisleno utvrđena uzročnost. Da li izvoz uzrokuje stopu rasta (ELG, ‘export led growth’) ili stopa rasta vodi izvozu (GDE, ‘growth driven exports’)? Naravno, postoji i treća mogućnost a to je uvozom vođen rast (ILG, ‘import led growth’) no u radu Zvonimira Ratkovskog ona nije razmatrana.

Stvar empirije i slučaj Hrvatske

To nije teorijsko pitanje nego stvar empirije i stvar pojedinog narodnog gospodarstva; u nekima vrijedi ELG a u drugima GDE. Bez istraživanja, a priori se ništa ne može reći. Raspoloživi rezultati pokazuju da postoji skoro jednaki broj jednih i drugih gospodarstava. Zvonimir Ratkovski je shematski prikaz (Slika 1) utjecaja izvoza na rast preuzeo iz literature, a shematski odnos (Slika 2) utjecaja rasta na izvoz sam izradio.

Slika 1 Kauzalna veza unutar ELG režimaod izvoza prema rastu [1]
 
Slika 2 Kauzalna veza između rasta i izvoza unutar GDE hipoteze – od rasta  izvozu

Ako to nije stvar teorije nego empirije onda je zanimljivo vidjeli koji je slučaj Hrvatske. Time se izuzetno nadareni student Zvonimir Ratkovski bavio u svom diplomskog radu. Implikacije smjera utjecaja su ogromne za ekonomsku politiku. Ako izvoz potiče rast onda je opravdano dati veliku važnost poticanju izvoza i usredotočiti ekonomsku politiku na povećanje izvoza i u povećanju izvoza vidjeti preduvjet za sve drugo. Ali ako je točno suprotno onda poticanje izvoza nije najdjelotvornija politika za povećanje stope rasta i treba dati prednost drugim mjerama. Drugim se mjerama u takvim okolnostima za isti napor može dobit ‘više muzike’ pa je pogrešno usredotočiti se na izvoz.

“Zato je temeljni cilj ovog rada odgovoriti na pitanje da li je rast u Hrvatskoj uzrokovan rastom i jačanjem izvoza, ili je rast izvoza uzrokovan ukupnim gospodarskim rastom[2]. Odgovor na ovo pitanje zahtijeva empirijsku analizu međudinamike dvaju varijabli, kao i provođenje statističkih testova kauzalnosti[3] između njih, a rezultat analize može dati važne implikacije za donositelje politika.” (str. 2)

“Empirijska analiza provodi se nad podacima hrvatskog izvoza i BDP-a prikupljenim na Eurostatu. Izraženi su na kvartalnoj vremenskoj bazi kako bi se raspolagalo s dovoljnim brojem opservacija, nužnima za zadovoljavanje određenih statističkih pretpostavki ekonometrijskih modela koji će se koristiti u analizi. Samim time postiže se i veća kvaliteta rezultata analize, koji dovode do točnih zaključaka o navedenoj problematici. Svi podaci su desezonirani te prilagođeni za broj radnih dana hrvatskog gospodarstva, što rezultira poželjnijim karakteristikama vremenske serije koje dovode i do smanjenja varijance određenih pojava. Vrijednosti izvoza i BDP-a denominirani su u milijunima eura, ulančanim volumenima (engl. chain-linked volumes) uz baznu 2000-tu godinu. Uzimanjem ulančanih serija uz implementaciju bazne godine apstrahira se utjecaj inflacije na kretanje vrijednosti pojava, što implicira provođenje analize nad realnim podacima. Osim apstrahiranja utjecaja inflacije, denominacijom vrijednosti podataka deviznim tečajem iz 2000-te godine anulira se i utjecaj promjene tečaja na vremensku seriju s obzirom da je isključivi cilj analize istraživanje prirode međudinamike samo između izvoza i rasta BDP-a.” (str. 4)

Izbor analiziranog razdoblja

“Analiza obuhvaća vremenski period od 2000-te do trećeg kvartala 2011. godine, što omogućuje ukupno 47 opservacija varijabli od interesa. Postoje tri temeljna razloga uzimanja navedenog vremenskog perioda. Prvi je povezan sa ograničenim rokom statističkog praćenja BDP-a unutar nacionalnih računa Republike Hrvatske. Naime, državni zavod za statistiku BDP i njegove komponente prati tek od 1997. godine, pri čemu su sve prethodne vrijednosti bazirane na aproksimacijama. Drugi razlog je povezan s utjecajem Domovinskog rata te političke i ekonomske izolacije u kojoj se RH nalazila. Iako se 1997. godina nameće kao prva “normalna“ godina iskoristiva u analizi, smatramo kako se potpuno otvaranje gospodarstva dešava tek početkom 2000. godine (treći razlog) te ju stoga uzimamo kao početak vremenske serije.” (str. 4)

Što je dokazano?

I kakav je rezultat do kojeg Rutkovski dolazi? Dokazan je uobičajeni čvrsti odnos izvoza i rasta, slika 3. To je očekivani rezultat i nije najzanimljiviji dio rada. Zanimljivo je što računi pokazuju o uzročnim vezama, je li Hrvatska ELG ili GDE.Ratkovski istražuje uzročne veze na četiri načina. “Provedena empirijska analiza rezultirala je jednakim zaključcima u svakom svojem segmentu…”

Slika 3 Kretanje BDP-a i izvoza (mil. EUR)

(i) identificirani strukturni prijelomi unutar vremenskih serija izvora i BDP-a pokazali su kako šok, odnosno prijelom, u izvozu kasni za lomom u seriji BDP-a za dva kvartala. Ovo je jedan od prvih pokazatelja kako kauzalna međuovisnost rasta i izvoza teče upravo od rasta prema izvozu
(ii) činjenica da na funkcijama impulsnih odziva šok u BDP-u ima pozitivan signifikantan utjecaj na izvoz dobara i usluga, dok u suprotnom šok u izvozu ne generira signifikantne pomake BDP-a 
(iii) provedena analiza dekompozicije varijance implicira znatno veću protumačenost prognostičke pogreške izvoza BDP-om (40{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1}), nego li izvoz objašnjava prognostičku pogrešku samog BDP-a (maksimalno 10{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1})
(iv) analizom uzročnosti (Grangerovim testom kauzalnosti) potvrđeno je kako su vremenski pomaci BDP-a signifikantni u objašnjavanju tekućih vrijednosti izvoza, dok obrnuto ne vrijedi, što je znak kako BDP u Grangerovom smislu uzrokuje izvoz

Dakle, nakon provedene empirijske analize svi njeni segmenti upućuju na odbacivanje ELG hipoteze i prihvaćanje GDE režima unutar kojeg djeluje hrvatsko gospodarstvo.

Postoje i važne implikacije za donositelje politika. Zaključak ovog istraživanja govori kako izvoz, odnosno njegov rast proizlazi iz domicilnih gospodarskih uvjeta, prvenstveno rasta BDP-a. To može značiti kako konvencionalne mjere poticanje izvoza ne moraju rezultirati njegovim rastom. Smatramo kako donositelj politika stoga treba stremiti ka poboljšavanju ekonomskih uvjeta u kojima funkcioniraju gospodarski subjekti u Hrvatskoj s obzirom da je njihovo poslovanje u inozemstvu vezano uz ono domaćeg gospodarstva. Točnije, primarno područje obavljanja gospodarske djelatnosti vezano je uz hrvatsko tržište, a njegovo slabljenje uzrokuje negativne trendove i na inozemnima.

“Tema otvara mnogo novih pitanja te zahtijeva daljnja istraživanja kako bi se mogla stvoriti cjelovita slika kauzalne veze između izvoza dobara i usluga te rasta gospodarstva. Ovaj rad može poslužiti kao smjernica daljnjim naporima koji mogu služiti detaljnijoj analizi razloga postojanja GDE režima u RH, kao i načinima na koje se kroz navedeni režim može ostvariti moderan ekonomski rast. ” (strane 44-45)

Komentar Ive Bićanića

Možda je na kraju zanimljivo iskoristiti priliku da se prikaže još jedan pogled na odnose izvoza i rasta. Riječ je o pitanjima kojima se Zvonimir Ratkovski nije bavio, no čine se dovoljno zanimljivim da se čitaocu skrene pažnja na njih.

Ekonomiste zanima kojom politikom mogu najdjelotvornije utjecati na povećanja stope rasta. U traženju odgovora nerijetko se odlučuju provesti ‘dijagnostiku rasta’ (taj pristup su predložili i pokazali njenu efikasnost Hausman, Rodrik i Valesco početkom devedesetih, nije stvar nova). Dijagnostika rasta je inače vrlo popularni pristup oblikovanju pro-aktivnih politika rasta u kojima se među mnogim preprekama rastu traži glavna prepreka koja djeluje kao strogo ograničenje. Njeno uklanjanje ima najveći utjecaj na povećanje stope rasta, sve druge politike su drugorazredne i manjeg učinka u odnosu na ekonomsku politiku koja uklanja glavnu prepreku i u tom smislu su sve druge nepotrebno skupe i rasipne glede resursa koje troše. Glavna prepreka je stvar narodnog gospodarstva, u jednom može biti jedna stvar a u drugom nešto drugo. Provedena je dijagnostika rasta za narodna gospodarstva u kojima je međunarodna trgovina prepoznata kao glavna prepreka rastu. Za taj slučaj istraživači su ponudili stablo ograničenja. Jedan mogući oblik takvog stabla je prikazan na Slici 4 (izvornu sliku je za Hrvatsku prilagodila je Dora Tuđa) i ta je slika često korištena u literaturi.

Slika 4 Dijagnostika rasta prilagođena vanjskoj trgovini

Slika ukazuje na tok kojim bi se tražilo glavno/strogo ograničenje u području izvoza. Na početku treba reći da postoji samo jedno strogo ograničenje, u pristupu dijagnostike rasta analitičar nema priliku reći da je možda ovako, a možda onako. Dakle ako se odluči da je strogo ograničenje rastu izvoz onda se mora odlučiti da li je to zbog transakcijskih troškova ( lijevo na slici) ili troškova proizvodnje ( desno na slici). Ako se odluči da je glavna prepreka među transakcijskim troškovima onda to mora bit jedno od četiri navedenih (i ako se odluči da je to vanjskotrgovinski režim onda mora odlučiti koja od četiri mogućnosti je glavno ograničenje). Isti postupak vrijedi ako je glavno ograničenje niske razine trgovine među troškovima proizvodnje, onda se mora odlučiti koja od pet mogućnosti je strogo, odnosno glavno ograničenje. Opet valja ponoviti, ne mogu biti dva stroga ograničenja nego u jednom trenutku samo jedno. Dijagnostika rasta onda preporuča da se gospodarska politika usmjeri na uklanjanje strogog ograničenja, svaka druga politika je nepotrebno skupa i nije najdjelotvornija.

Možda treba podsjetiti da je dijagnostika rasta provedena za Hrvatsku 2011 (postoji i raniji pokušaj) i ustanovljeno je da je glavna prepreka rastu u Hrvatskoj mala mobilnost. Jedna od dimenzija mobilnosti je i otvorenost. Valja ponoviti da otvorenost kao temeljni faktor rasta i kao glavna prepreka rastu je puno širi pojam od uvoza i izvoza odnosno međunarodne trgovine.


[1] Slika je preuzeta iz (Kalaitz, 2012) i prilagođena od strane autora

[2] Točnije rastom agregatne potražnje domaćeg gospodarstva
[3] Uzročnost/kauzalnost testirat će se Grangerovim testom te radi opreza treba napomenuti kako i interpretacija navedene statističke uzročnosti nije determinističkog već stohastičkog karaktera

Izvor: Zvonimir Ratkovski (priredio Ivo Bićanić) ///  banka.hr

Tagovi: , , , ,


O autoru



Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik