Financiranje iz EU fondova u razdoblju od 2014.-2020.
S obzirom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i otvaranje strukturnih fondova, kakve poticaje možemo očekivati za male i srednje poduzetnike?
Strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), Kohezijski fond, kao i instrumenti Zajedničke poljoprivredne politike EU (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) provodit će se sukladno zakonodavnom okviru koji je predložila Europska komisija (tijekom ove godine očekuje se usvajanje zakonodavnog okvira u Europskom parlamentu) i programskim dokumentima izrađenim u zemlji korisnici EU fondova. Izrada programskih dokumenata za Hrvatsku je započela, a prethodio joj je dokument Europske komisije (EK) predstavljen sredinom siječnja ove godine u kojem je EK iznijela svoje poglede o tome na koja bi se područja Hrvatska trebala usredotočiti u privlačenju sredstava iz europskih fondova u proračunskom razdoblju 2014.-2020.
Prijedlog Europske komisije za pripremu i prioritete programskih dokumenata
Prijedlog za pripremu i prioritete programskih dokumenta pripremljen od strane EK predstavlja polaznu točku za otvaranje dijaloga oko sadržaja Partnerskog sporazuma i Operativnih programa, koje će Hrvatska podnijeti EK za potrebe sufinanciranja investicijskih prioriteta u okviru novog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja EU. Riječ je o dokumentu koji se izrađuje za svaku zemlju članicu i kojim EK započinje pregovore sa svakom pojedinom članicom. Rezultat tih pregovora je Partnerski sporazum, okvirni dokument koji pripremaju nacionalne vlasti u kojem se utvrđuju glavna područja koja treba financirati iz EU fondova.
Uz Partnerski sporazum, Hrvatska će u suradnji s EK pripremiti i Operativne programe u kojima će odrediti prioritete u koje će ulagati u novom financijskom razdoblju. U tim dokumentima bit će konkretnije pobrojane mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a područja koja neće biti navedena u strateškim dokumentima neće se moći sufinancirati sredstvima EU. U dokumentu koji je pripremila EK, izdvojene su četiri tematske cjeline na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti većinu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkurentnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirodnih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veću uključenosti civilnog sektora.
Ovi prioriteti u skladu su sa strategijom razvoja europskog gospodarstva Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (Europe 2020 – A strategy for smart, sustainable and inclusive growth COM/2010/2020) kojom je postavljeno 5 ambicioznih ciljeva koje treba ostvariti na EU razini do 2020. godine. Prvi cilj EU je dostići stopu zaposlenosti od 75{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} za populaciju u dobi od 20 do 64 godine. Investicije u istraživanje i razvoj trebaju dosegnuti 3{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} BDP-a, a potrebno je ispuniti i energetske ciljeve u sklopu borbe protiv klimatskih promjena, tj. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 20{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} u odnosu na razinu iz 1990., podići udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji na 20{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} i za 20{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} povećati energetsku efikasnost. Četvrti cilj je smanjiti broj onih koji prerano napuštaju školovanje ispod 10{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} te osigurati da najmanje 40{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} populacije u dobi između 30 i 34 godine ima visoko obrazovanje. I konačno peti cilj je smanjiti siromaštvo s ciljem da se najmanje 20 milijuna ljudi izvuče iz opasnosti siromaštva i socijalne isključenosti.
U brošuri “Što se može financirati iz fondova Europske Unije u razdoblju 2014.-2020″ možete pogledati kojih 11 tematskih ciljeva će se moći financirati iz fondova Europske Unije, te primjere dobre prakse za svaki od njih.
11 tematskih ciljeva su:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (za ERDF), poljoprivrednog sektora ( za EAFRD) te ribarskog i akvakulturnog sektora ( za EMFF)
4. Podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima
5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizikom
6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa
7. Promicanje održivog transporta i otklanjanje čepova u ključnim mrežnim infrastrukturama
8. Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage
9. Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave
O autoru
Tin Horvatin Osnivač i urednik Ekonomskog portala te osnivač udruge Zebrica specijalizirane za pripremu i izradu projekata, internet marketing te edukacije za privatni i javni sektor. Svi članci ovog autora
Slični postovi
Postani voditelj pripreme i provedbe EU projekta →
Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020 →
Mogućnosti mladih iz EU fondova →
