Program konferencije podijeljen je u tri tematske cjeline. U uvodnom dijelu programa čelni ljudi resornih ministarstava Saša Zelenika, zamjenik ministra znanosti obrazovanja i sporta, Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU, Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva i Goran Basarac, voditelj službe za strateško planiranje i pripremu Operativnog programa Regionalna konkurentnost (MINGO) upoznat će sudionike sa strategijom i programom financiranja na nivou Europske unije (Horizon 2020, strukturni investicijski fondovi) te na nivou RH (istraživanje i razvoj na regionalnoj razini).
Među izlagateljima sudionici će imati prilike čuti Mariju Rajaković, načelnicu Sektora za programe i projekte europske unije MINGO-a, Ivana Ćuka, Odvjetničko društvo Vukmir i partneri, Hrvoja Meštrića, ravnatelja Poslovno – inovacijske agencije Republike Hrvatske BICRO te Darka Liovića, predsjednika HAMAG INVEST-a.
Uspješne priče i konkretna rješenja
Pored izlaganja posebno će zanimljivo i korisno biti predstavljanje uspješnih priča koje će dati konkretne primjere i rješenja. Uvod u ovaj dio programa dat će Maja Hranilović, direktorica Ecorys Hrvatske, a uspješne projekte sudionicima će predstaviti Institut Ruđer Bošković, Tekstilno-tehnološki fakultet, Udruga inovatora Hrvatske, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla i Končar.
Suradnja znanosti s gospodarstvom i industrijom donosi brojne komparativne prednosti. S jedne strane omogućuje tvrtkama optimalan model istraživanja i razvoja za koji same često teško pronalaze sredstva za ulaganje, a s druge strane vrlo kvalitetni znanstvenici u hrvatskim institucijama imaju priliku biti prepoznati i sudjelovati u transferu znanja u tehnologije prijeko potrebne gospodarstvu.
Treba li hrvatskom gospodarstvu znanost?
Što znanost može učiniti za gospodarstvo? Kako pojačati suradnju između znanosti i industrije? Što industriji treba? Koji su postojeći problemi, a koja su rješenja? Koji su programi financiranja na nivou EU-a dostupni za poticanje zajedničkih projekta? Samo su neka od pitanja koja treba odgonetnuti kako bi privlačenje investicija i pokretanje zajedničkih projekata između znanstveno-istraživačkih institucija i industrije bilo učinkovitije.
Tome u prilog ići će i panel diskusija na temu: ‘Treba li hrvatskom gospodarstvu znanost?’ u zaključnom dijelu programa u kojoj će sudjelovati dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, Sabina Škrtić, pomoćnica ministra za konkurentnost i investicije (MINGO), Ivan Mišetić, Atlantic grupa, Ignac Lovrek, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Teo Rakočević, Jadran Galenski Laboratorij, Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla te Stjepan Car, KONČAR – Institut za elektrotehniku. Moderator panel diskusije je uspješni poduzetnik i komunikator godine Saša Cvetojević.
Ruđer ključan partner industriji
”Suradnja znanosti i gospodstva u Hrvatskoj se još uvijek temelji na pojedinačnim uspješnim inicijativama i rekao bih da do nedavno nije postojao krovni sustav, bar ja za njega ne znam, koji bi poticao ili još bolje davao podršku u uspostavi suradnje ova dva vrlo važna čimbenika društva. No, odnedavno se počinju prepoznavati vrijednosti i suradnje te su se počele poticati mogućnosti iskorištavanja znanstveno-istraživačkog potencijala za razvoj industrije na široj razini.” – objašnjava dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj IRB-a.
Jedan od primjera je svakako Međusektorski centar kompetencije za napredne (KET) tehnologije Zagreb. Riječ je o inovacijskom projektu IRB-a čiji je inicijator Savjet za gospodarstvo IRB-a, kojeg predvodi dr. sc. Rozelindra Čoz-Rakovac, a koji je uvršten u Nacrt smjernica za uspostavu centara kompetencije pri MINGO-u u okviru centara pametne specijalizacije. Cilj je projekta odgovoriti na izazove u svim sektorima kroz osnivanje stručno istraživačke multidisciplinarne platforme, unapređenje industrijske konkurentnosti i inovacija kroz objedinjavanje resursa i stručnih znanja, poticanjem suradnju među poslovnih subjekta, državnih tijela, istraživačkih institucija i sveučilišta.
Iznimno velika prilika da se poboljša suradnja gospodarstva i znanosti nudi se i kroz EU fondove. IRB je svjestan važnosti ovih fondova i aktivan je na četiri projekta koja su ušla u prioritetne liste RH.
„Na tri takva projekta smo partneri, a IRB-ov stožerni projekt je ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’, to jest O-ZIP. Upravo će ovaj projekt biti od velikog značaja za industriju jer se uz nadogradnju i unapređenje infrastrukture sav istraživačko inovativni potencijal i sofisticirana znanstvena oprema biti na raspolaganju široj znanstveno-akademskoj zajednici i industriji.
U promišljenoj sustavnoj strategiji povezivanja znanosti i gospodarstva izuzetno je važna i komunikacija te poznavanje kako znanstveno istraživačkog tako i industrijskog potencijala kao i programa koje nude resorna ministarstva i fondovi EU. Ovakve konferencije dobra su prilika za ostvarivanje takvih projekta.” – zaključio je ravnatelj IRB-a dr. sc. Tome Antičić.
STARTUP CROATIA
