Cikloturizam – kada turizam postane ciklo
Za početak bih napomenuo kako se ovaj članak prvenstveno odnosi na cikloturizam kao privlačenje inozemnih turista i na mogućnosti privlačenja relativno novog segmenta turista. Cikloturizam je puno više od toga. Ali drugim člancima se mislim pozabaviti upotrebom bicikla kao prijevoznog sredstva u svojim lokalnim sredinama, koristima vožnje bicikla i promicanjem zdravijeg načina života. U tom pogledu ćemo spomenuti i Udruge koje se bave ovakvom promocijom bicikla koji je mnogo više od prometnog sredstva.
S više od 60 milijuna aktivnih biciklista u Europi cikloturizam predstavlja brzo rastući trend u turizmu.
No, što je cikloturizam i tko su cikloturisti?
Budući da je to novija grana turizma, postoje teškoće u definiranju upravo te grane. Mi ćemo ga probati definirati kao aktivnost putovanja koje uključuje bicikl, a kojoj je svrha uživanje.
Počeci cikloturizma sežu u 19. stoljeće u Velikoj Britaniji, dok su danas najznačajnije destinacije Francuska, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, zemlje Beneluxa.
Cikloturist je osoba kojoj je motiv relaksacija i opuštanje, zdrav život i boravak u prirodi. Također, turiste možemo podijeliti na dvije glavne kategorije:
- Oni koji iznajmljuju bicikl na određenoj destinaciji (obično su to jednodnevni izleti)
- Oni koji koriste bicikl na putovanjima i kao glavno prijevozno sredstvo.
Prosječan cikloturist:
- Većina osoba 45-55 godina
- Srednje ili visoko obrazovan
- Osoba viših primanja
- Učestaliji je broj osoba muškog spola
- samci, u paru, ostatak male grupe 3-5 ljudi
Uslijed rasta svjesnosti o zdravom životu, cikloturizam je dobivao (i još uvijek dobiva) na važnosti. Iako se još ne prate izdvojeni podaci o cikloturistima na razini država Europe (dolasci, noćenja), izračunao se prosjek potrošnje cikloturista. Tako postoji podatak da cikloturist troši u prosjeku 53 EUR dnevno (uključujući smještaj), dok izletnik cikloturist troši 16 EUR dnevno.
Cikloturstima je bitna sigurnost ceste (slab promet), označenost rute, raznolik sadržaj (suveniri, učenje, ljepota krajolika), te smještajni kapaciteti prilagođeni cikloturistu. Posljednji kriterij je i bio bitan za postavljanje
Bike and bed standarda:
- prihvat cikloturista i za samo jednu noć
- sigurna prostorija pod ključem za besplatno ostavljanje bicikala preko noći (po mogućnosti u prizemlju ili podrumu, npr. garaža)
- prostor za sušenje odjeće i putne opreme (npr. soba za sušenje, podrum, tavan, sušilica rublja itd.)
- bogata ponuda doručka ili mogućnost korištenja kuhinje
- podjela ili prodaja karata regije/biciklističkih karata; raspored vožnje za autobus, vlak, trajekt ili zrakoplov
- mogućnost korištenja alata za jednostavne popravke
- informacije o lokaciji, radnom vremenu i telefonskim brojevima najbližih mehaničara u slučaju većih kvarova.
Iz Hrvatske stiže jedinstveno rješenje za urbanu mobilnost: Bicikliraj, skupljaj kilometre, štedi CO2 i osvajaj nagrade
Gradnja infrastrukture za bicikliste
Takav rastući trend poželjnih turista je, očekivano, doveo do gradnje infrastrukture u svijetu. Tako su poznati projekti East Coast Greenwaya u SAD-u, Trans – Canada Trailu, te nama najzanimljiviji projekt EuroVelo. To je mreža europskih biciklističkih staza koji je osnovala Europska biciklistička federacija. Projekt razvija biciklističke staze preko cijelog kontinenta. Trenutno ih je 15 ukupne dužine od preko 70.000 km. Rute nisu još sve završene i u različitim su fazama gradnje. Trenutno se radi na tome da i EU financira ovaj projekt. Više o tome možete saznati na www.eurovelo.org.
Ukratko možemo reći kako se ovim projektom vodi računa o visokoj razini kvalitete trasiranja dionica ruta, sustavu označavanja i promociji ove mreže.
Ciljevi EuroVela su promocija biciklizma i održivog razvoja, pridobivanje nebiciklista za vožnju bicikla u sigurnim uvjetima, promocija kulturne razmjene, razmjena primjera dobre prakse…
U Hrvatskoj postoji veliki potencijal razvoja cikloturizma. Najveće korake je poduzela Istarska županija razvijajući i infrastrukturu i promociju u isto vrijeme (npr. Parenzana – Put zdravlja i prijateljstva!)
Kontinentalni turizam – biciklijade
Smatram da Slavonija, kao kontinentalna regija, ima velik potencijal što se tiče cikloturizma. Još uvijek je neiskorišten i potreban je razvoj sustavne strategije. Ulaganja u infrastrukturu za početak ne moraju biti velika. Cjenovno smo konkurentni s obzirom na sadržaj koji nudimo (prvenstveno se tiče kulturnih i prirodnih dobara te gastro ponude).
Upravo iz tog razloga je Udruga Lima iz Slavonskog Broda krenula s projektom Biciklijada Mali Pariz – Klakar (malipariz-klakar.com). Projekt se sastoji od same biciklijade (nakon koje se uživa u slavonskoj autohtonoj ponudi) i predavanja kao primjera dobre prakse. Ove godine predavanje održava Gerhard Ablasser iz Grada Graza, koji je ujedno i istaknuti član CIVITAS organizacije. Ovom prilikom Vas sve pozivamo na ovaj događaj u Slavonski Brod.
Rješenja za urbanu mobilnost za tvrtke i gradove
O autoru
Krešimir Herceg Rođen 24.01.1981. u Slavonskom Brodu. Završio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Hobi: košarka. Radni staž ostvario u poduzećima: ĐĐ Zavarene posude d.d., Clarus d.o.o. Osnivač i predsjednik Udruge Lima Više potražite na LinkedInu
Slični postovi
Hrvatski travel influenceri otkrili Brodsko-posavsku županiju biciklom →
Bikademy – Novi iskorak u razvoju cikloturizma grada Paga →
Upoznajte Bikademy – biciklističko-turističku aplikaciju za istraživanje i promociju ciklolokacija →
