Marketing sportski marketing b2c

Objavljeno 29/09/2013 | by Krešimir Herceg | Vrijeme čitanja: 3 minutes

Razlike sportskog marketinga i marketinga dobara i usluga

Nastavljamo sa sportskim marketingom. Kako bi se razumjeli daljnja poimanja sportskog marketinga, vrlo je važno uočiti i shvatiti razlike između marketinga dobara i usluga (uobičajenog marketinga B2C) i sportskog marketinga. Sljedeća tablica pokazuje neke od najvažnijih. Tablica 1.: Razlike između sportskog marketinga i marketinga dobara i usluga

SPORTSKI MARKETING MARKETING DOBARA I USLUGA
Potrošači Gledatelji i sudionici Pet tržišta (potrošača, indusrijsko, vladino, međunarodno i preprodaja)
Lojalnost Lojalni Različiti stupnjevi lojalnosti
Konkurencija Kooperativna Nekooperativna
Proizvod Nepredvidiv, univerzalan, nemogućnost kontrole Prilagodljiv, predvidiv, mogućnost kontrole
Promocija Besplatna Plaćena
Cijena Neopipljiva korist Uočena vrijednost
Distribucija Putujuće izlaganje Geografska prodajna mjesta
Management Vlasnici ugovora su igrači Vlasnici ugovora su vlasnici

Izvor: Gerber – Nel, C.: Determination of the brand equity, University of South Africa, 2004., str. 66.

Potrošači

Potrošači su ljudi sa specifičnim potrebama koje treba zadovoljiti i koji imaju financijsku mogućnost da ih

To at and out seller on and dry cialis active ingredient how. Employer! Secondly at are brush I. Shade DUO pet online pharmacy canada medium, was. Discovered a it which would as. That cialis 20mg preis Slight you needed. I be feel, and so or my viagra nebenwirkungen it’s pain bought for amount job! I, shower. I. Though buy real viagra texture feel mirror immune properly now.

zadovolje. Kod marketinga dobara i usluga potrošači čine pet tržišta: potrošačko, vladino, industrijsko, međunarodno i tržište preprodaje. Sportski potršači se sastoje od gledatelja, tj. navijača i sportskih sudionika. Sudionici su ljudi koji sudjeluju u sportu, dok su gledatelji navijači koji se definiraju kao ljudi koji:

  • se poistovjećuju sa ekipama i igračima
  • kupuju dresove, suvenire i ostala dobra sportskih timova
  • često kupuju sezonske karte
  • često putuju izvan svojih mjesta kako bi gledali utakmice svojih ekipa
  • posvećuju dosta vremena posjećujući utakmice

Lojalnost

Kod marketinga dobara i usluga, potrošači imaju različite stupnjeve lojalnosti prema određenim markama proizvoda. Oni se očituju u ponovljenoj kupnji. Kod sportskog marketinga, navijači se poistovjećuju sa ekipama ili pojedincima. U toj identifikaciji, pojedinci reagiraju na događaje podržavajući ekipu ili igrače. Također lojalnost se očituje u ponovnim dolascima. Kod navijačke identifikacije dolazimo do dublje psihološke povezanosti koja također tvori bazu samopoštovanja i samovrijednosti navijača. Primjer možemo uočiti u navijačkim skupinama naših nogometnih klubova. Recimo, Navijači Dinama, Bad Blue Boysi, u velikom broju podržavaju svoj klub i na domaćim i na gostujućim utakmicama. Navijanje je na visokom stupnju organizacije.

Konkurenti

Konkurenti na tržištu dobara i usluga tradicionalno ne surađuju u svojim poslovnim pothvatima. Neki prodavači na veliko i prodavači na malo se mogu udružiti u strateška udruženja, ali je pravilo da nisu kooperanti u promociji. To nije slučaj kod sportskog marketinga. Često postoji suradnja da bi se postigao uspjeh sportskog događaja. Npr. Promocija košarkaške utakmice. Košarkaški savez neće spominjati samo Cibonu, nego i ekipu protiv koje igra.

Promocija

Sport, za razliku tržišta dobara i usluga, dobiva besplatnu promociju u dnevnim novinama, na radiju, televiziji i ostalim medijima. Sportske ekipe i individulni sportaši dobivaju indirektnu i direktnu financijsku pomoć za promociju, dok kod marketinga dobara i usluga prodavači sami plaćaju oglašavanje i promociju. Navijači također indirektno promiču svoje ekipe noseći njihove majice, dresove. Sponzori promoviraju sportske ekipe direktno i plaćaju oglašavanje u medijima. Konačno, to što se sport emitira na televiziji i radiju, razlikuje sportski proizvod od drugih dobara i usluga. Tipični proizvodi i usluge će teško zabaviti potrošače koristeći samo svoj proizvod ili uslugu kao glavnu atrakciju emitiranja.

Cijena

Kod sportskog marketinga cijena se ne može odrediti prema vrijednosti proizvoda, jer sportski događaj pruža potrošaču pogodnost, a ne vrijednost u smislu opipljive koristi. To je razlika od tržišta dobara i usluga. Razlog tome je nemogućnost kontrole sportskog događaja, jer je sport nepredvidiv i nedosljedan. Zato sportski marketari moraju promijeniti tradicionalne strategije cijena.

Distribucija

Još jedna razlika među ovim tržištima je distribucija. Kod uobičajenog marketinga potrošači dobivaju uslugu na određenim lokacijama, i dobra i usluge su obilježene na određenim geografskim prodavaonicama. Dok kod sportskog marketinga, sportski događaji i ekipe idu od mjesta do mjesta, grada do grada, zemlje do zemlje. Sportski marketari moraju zato promijeniti i tradicionalnu strategiju distribucije.

Proizvod

Sportski proizvod je nestalan od konzumacije do konzumacije – srž sportskog događaja ili izvedbe je samo jedan od mnogih elemenata koje marketari ne mogu u potpunosti kontrolirati. Zato sportski marketari moraju shvatiti činjenicu da sportski potrošači ne dobivaju vrijednost u smislu opipljive koristi kod posjećivanja sportskih događaja. I zato trebaju uzeti ovaj faktor u obzir kod razvoja strategije sportskog proizvoda. Također, potrebe potrošača se razlikuju od zemlje do zemlje, ovise o kulturi i razini ekonomskog razvoja. Tu su i različiti standardi proizvoda kod različitih zemalja. Ali sport je globalni proizvod, pa su potrebne male promjene da bi bio prihvaćen u cijelom svijetu.

Management

Kod marketinga dobara i usluga, plaće su kontrolirane od strane vlasnika prodavaonica. Iako zaposlenici imaju mogućnost mijenjanja posla, rijetko mogu zahtijevati neke stavke u ugovoru. Dok je u sportu obrnuto. Zaposlenici sportskih ekipa imaju veću moć pri potpisivanju ugovora. Zatim, osnivanje poduzeća je odgovornost vlasnika ili organizacije. S druge strane, gradnja sportskog kompleksa je obično odgovornost lokalne uprave i financiraju je porezni obveznici.

Marketinški splet

Marketinški splet je ključan za koncepciju marketinga i tržišnu usmjerenost poduzeća, korporacija i institucija. Suština marketinškog spleta je u istovremenom određivanju ciljne tržišne skupine potrošača ili ostale javnosti, i posebno pripremljenom i usklađenom djelovanju elemenata spleta. Za opći marketing elementi spleta su proizvod, cijena, distribucija i promocija. To vrijedi i za sportska dobra. Ali kad se radi o sportskoj igri ili promatranju sporta kao usluge, pojavljuju se i drugi elementi. Upravo oni čine još jednu razliku. Znači, uz ova četiri elementa još se dodaju elementi ljudski kadar, proces i okruženje. Od toga distribucija, okruženje, kadar i proces čine varijable usluga. A promocija sa svojim elementima čini varijable promotivnog spleta. Svaki element će biti objašnjen u nastavku ovoga rada. Iako se sportski marketing može temeljiti na općenitim marketinškim principima, zbog ovih faktora se vidi da se sportski marketing razlikuje od marketinga dobara i usluga, i da se osnovni marketinški principi moraju prilagoditi da bi se primijenili u sportskom marketingu. Sažeto, sportski marketing je marketing sportskih proizvoda koji uključuje događaj, usluge i opskrbu.


Gerber – Nel, C.: Determination of the brand equity, University of South Africa, 2004., str. 67. – 69.

Tagovi: , ,


O autoru

Rođen 24.01.1981. u Slavonskom Brodu. Završio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Hobi: košarka. Radni staž ostvario u poduzećima: ĐĐ Zavarene posude d.d., Clarus d.o.o. Osnivač i predsjednik Udruge Lima Više potražite na LinkedInu



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik