Infografike povijest_drustvenih_medija_infografika

Objavljeno 28/02/2013 | by ePortal | Vrijeme čitanja: 4 minutes

Povijest društvenih mreža – infografika

Sjećate li se doba bez računala, bez društvenih mreža, bez pametnih telefona, bez svakodnevnih „digitalnih“ obaveza? Bilo je to lijepo vrijeme, no to je sada prošlost. Došli smo u digitalno doba kada centar života postaju upravo društvene mreže.

Uvod u društvene mreže

Društvene mreže kao takve, ne postoje dugo, no nisu ni počele sa Twitterom i Facebook. Ako se vratimo 7 godina prije Facebooka, točnije u 1997. godinu, tada možemo govoriti o početku društvenih mreža i spajanju ljudi putem interneta na jedan sasvim nov i moderan način. Ne uzimajući u obzir neke web stranice koje su imale sličan koncept, ali nisu zaživjele.

Danas u svijetu postoji više od 100 društvenih mreža, točnije web stranica koje nude različite usluge, no jedno im je zajedničko – povezuju ljude sličnih interesa diljem svijeta. Neovisno o političkom opredjeljenju, boji kože ili vjeri – na internetu smo svi jednaki.

Danas školarci koriste društvene mreže za međusobnu komunikaciju i dijeljenje zanimljivih sadržaja, stariji korisnici na ovaj način ostaju u kontaktu sa starim prijateljima i kolegama, praktički smo uvijek i svuda dostupni, tvrtke se oglašavaju i na raspolaganju imaju stotine milijuna korisnika, dok IT geekovi imaju svoju zabavu i način korištenja istih.

Povijest društvenih mreža // Foto: copyblogger – Klik za veći prikaz

 

 

Definicija društvene mreže

Kako definirati društvene mreže? To su web stranice na kojima možete kreirati svoj profil, uređivati ga, komunicirati sa poznanicima (ali i strancima), dijeliti sadržaj, te se oglašavati ukoliko imate svoju tvrtku ili marketing agenciju. S tom definicijom smo pokrili 99 posto ljudi koji koriste društvene mreže. Sam pojam društvenih mreža je isto nov. Prije je Internet bio mjesto na kojem su se Internet entuzijasti (nazovimo ih tako) družili i u kasne sate nešto tipkali u svojoj sobi. Danas se internetom koriste svi, od predškolske djece do ljudi u mirovini. Nemojte se čuditi kada jednog dana otvorite svoj Facebook profil i vidite da vas je baka dodala za prijatelja. Šalu na stranu, društvene mreže danas većina ljudi poznaje, makar ih i ne koristi. Kod nas još uvijek postoji neko uvjerenje da je to za mlađe generacije, no ima mnogo iznimaka i ne vidimo razlog zašto svi ne bi koristili Facebook ili Google+.

Možda će netko pomisliti da su spomenute društvene mreže mjesto za upoznavanje ljudi. Mi se ne bi složili s time. Naravno, ima i toga, no one su prvenstveno tu da bi se povezali sa prijateljima ukoliko smo zaposleni i nemamo vremena svaki dan ići s njima po kavama i družiti se kao nekada.

No, prije nego pređemo na povijest i pregled web stranica koje su obilježile zadnje godine, prisjetimo se razdoblja oko prelaska u novo tisućljeće. Sjećate se vremena instant messengera? Oni su gotovo nestali u naletu novih web stranica, jer danas komuniciramo na posve druge načine. Iako legendarni MSN, AOL (America Online) i ICQ će uvijek biti zapamćeni kao prekretnica u komunikaciji na internetu, što god ove nove i mlađe generacije rekle.

Razvoj brzog interneta i društvenih mreža

Iako će neki misliti da Hrvatska zaostaje u Internet tehnologijama za ostatkom razvijenog svijeta, to nije tako. Još početkom devedesetih počinju se uvoditi Internet linije i već tada u Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka tisuća aktivnih Internet korisnika i jedino su oni relevantni govoriti o korištenju društvenih mreža i njihovom razvoju. Ti isti ljudi će se sjetiti prve web stranice koju možemo nazvati društvenom mrežom, a to je Six Degrees. Ona je nastala 1997.godine i izdržala samo 4 godine. Temeljila se na kreiranju profila i liste prijatelja s kojima ste mogli komunicirati, ali isto tako, mogli ste povezivati nepoznate ljude na mrežu i vidjeti njihove veze i poznanstva. Nešto kao socijalni krugovi, što imamo prilike vidjeti u najnovijoj Googleovoj društvenoj mreži. Ubrzo iza toga dolazi LiveJournal i BlackPlanet. LiveJournal su bili blogovi ili online dnevnici koje su svi mogli čitati i komentirati (što je početak blogosfere), dok je BlackPlanet bila socijalna mreža za Afričko-američku populaciju. Način na koji je tvrtka Community Connect željela povezati taj dio ljudi, što je na neki način i uspjela. Govorimo o par milijuna korisnika. Ubrzo nakon toga slijedi stanka o kojoj smo govorili, odnosno doba IM programa. Ljudima je bilo dovoljno što mogu pričati sa poznanicima i nisu imali potrebe, a ni mogućnosti da brzo komuniciraju na druge načine. Email su koristili ljudi ali u jako maloj mjeri i tu govorimo o prosječnim ljudima, a ne IT zaljubljenicima. 2003. godine dolazi Skype koji donosi video pozive i praktički time „kupuje“ većinu korisnika. Više niste morali plaćati 10 kuna po minuti ako ste zvali rodbinu u Americi ili Australiji, nego vam je bio dovoljan Internet priključak i slaba web kamera, no ni to nije bilo nužno jer se Skype mogao koristiti i za „normalno“ dopisivanje.

Godinu-dvije nakon toga kreće navala društvenih mreža. Jedna za drugom dolaze i pokušavaju ugrabiti svoj dio kolača, odnosno dio Internet populacije. Najveći problem im je bio student Harvarda, Mark Zuckerberg, koji početkom 2004. godine pravi svoju web stranicu, ne sluteći kako će ona postati najposjećenija stranica na svijetu. Dakako, govorimo o Facebooku koji je u današnje vrijeme dosta eksponiran i postao je pojam društvene mreže. Kao da postoje dvije kategorije tih istih mreža: Facebook i ostali. No, nije ni Facebook tako savršen, iako ima 750 milijuna korisnika. To je sada već stvar navike korisnika i manjak konkurencije. Ne samo u razdoblju od 2004. do 2006. kada ovakve stranice počinju biti popularne, već i danas.

Na svijetu postoji preko 100 web stranica koje se svrstavaju u društvene web stranice, odnosno mreže i koje pokušavaju sa nekim novim stvarima privući korisnike. Nažalost, malo je takvih uspješnih stranica. Primjera neuspješnih ima mnogo: Academia.edu, Badoo, Buzznet, CafeMom, Classmates.com, Faces.com, GovLoop, Hotlist, Kiwibox, LibraryThing, MyLife, MySpace, Netlog, Qapacity, Tagged, Wasabi…

No, nije sve ni tako sivo. Twitter je primjer društvene mreže koja ima preko 200 milijuna korisnika, u zadnje vrijeme je sve popularnija, nema bespotrebnih featurea, ne uzima puno vremena, a prilično je korisna. Ako se još niste u praksi sreli sa Twitterom, preporučamo vam da ju isprobate, vrlo je zarazna. Također, valja spomenuti društvenu mrežu za ljubitelje glazbe i najbolji primjer je Last.fm. Mreža na kojoj možete slušati glazbu, pisati o svojim omiljenim bendovima i pjevačima, dopisivati se s drugim korisnicima, gledati što oni slušaju, stavljati i dijeliti slike, naći ljude sličnog ukusa i slušati radio postaje diljem svijeta, odnosno slušati glazbu određenog žanra. Super, zar ne?

Kao što vidite, popularne su mreže koje se direktno ne poklapaju sa Facebookom. On je dovoljan kao general-purpose društvena mreža. Tu još eventualno ima šanse Google+.

Možda ćete se sjetiti i stranica poput Match.com i Friendstera (2002). Oni su pokušali napraviti isto tako specijalizirane društvene mreže. Match.com je imao za cilj pronaći vam idealnog partnera, kao i Friendster, no on je još imao neke feature slične Facebooku (iako je došao ranije), ali to nije upalilo.

Danas su se još održale stranice poput Flickra (za slike), Cyworlda (južnokorejski Facebook), Foursquarea i LinkedINa, koji je specijaliziran za poslovne kontakte i lakše nalaženje posla. Na neki način možete sami sebe promovirati i reklamirati.

Ref.

>> pcchip.hr/povijest-drustvenih-mreza

Tagovi: , , ,


O autoru



Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik