Management posrnuli divovi

Objavljeno 12/01/2014 | by Tin Horvatin | Vrijeme čitanja: 3 minutes

Posrnuli divovi

Tijekom financijske krize posrnuli su mnogi simboli američkog gospodarstva. Kao nastavak na prvi članak “Gospodarska kriza 21. stoljeća” nastavljamo s konkretnim primjerima pada američkih divova, gdje ćemo se prvenstveno bazirati na propast Lehman Brothersa kao kompanije zbog čije je propasti uvelike i započela kriza.

Iznimka nisu ni Fannie Mae (Federal National Mortgage Association) i Freddie Mac (Federal Home Loan Mortgage Corporation). Zbog financijske krize pod svoju ih je zaštitu uzela FHFA (Federal Housing Finance Agency), a nakon toga poteza američki ministar financija Henry Paulson rekao je da sada mirne duše može Fannie i Freddie financirati novcem poreznih obveznika.

Nakon bankrota Lehmana, J.P.Morganje s osiguravanjem 138 milijardi dolara brokerskom odjelu Lehman Brothersa zatvorio preostale poslove i Lehman Brothers od toga dana ne postoji niti u jednom obliku.

>>> Evo kako su posrnuli američki divovi preživjeli ‘majku svih kriza’ – od bankrota do procvata

Samo tjedan dana poslije velika osiguravajuća kuća AIG (American International Group) pretrpila je zbog svoje povezanosti s kreditnim tržištem veliki pad likvidnost, što je dovelo do smanjenja kreditnog rejtinga. Nakon bezuspješne potrage za kreditorima koji bi ih spasili od insolventnosti okrenuli su se centralnoj banci koja im je ponudila kredit u visini 85 milijardi dolara u zamjenu za 79,9% udjela u kapitalu.

Produbljenje krize

Kriza se tim više produbila jer američka vlada više nije bila spremna jamčiti za imovinu loše kvalitete kako je to rado  činila prilikom preuzimanja Bear Stearnsa od J.P.Morgana. Sva ova propadanja, preuzimanja ispod cijene, problemi s likvidnošću, upitna kvaliteta bilo kojeg papira kao i nepoznat stupanj izloženosti financijskih institucja lošim kreditima, u smislu da ih osiguravaju, doveli su do naglog pada burzovnih indeksa u Americi i ostatku svijeta.

U takvom konfuznom okruženju sasvim sigurno su najbolje, a možda i jedini zarađivali short selleri. Više zbog zajedljivosti ostalih investitora, a manje zbog njihovog stvarnog utjecaja na pad cijena dionica privremeno je zabranjeno trgovati short sellingom. U to vrijeme Bush je pred kongres gurao slavni plan od 700 milijardi dolara koji bi trebao pomoći ekonomiji, a danas se već ispostavilo da je to bila tek mrvica potrebna za sređivanje trenutačnog nereda.

Takav potez ipak je donekle vratio optimizam na tržište. Krajem rujna dvije su preostale investicijske banke Goldman Sachs i Morgan Stanley promjenile ustroj i postale „bank holding companies“ što ih je učinilo više podložnim regulativi, ali im je olakšalo pristup svježem kapitalu. U isto vrijeme Wachovia banku, četvrtu najveću u Americi najavila je preuzeti Citigroup i na taj način je izbaviti iz bezizlazne situacije. Kao žrtva krize pala je i najveća američka štedionica Washington Mutual.

Propast Lehman Brothersa

Lehman Brothers je američka investicijska banka koja je postojala između 1850. i 2008. godine i čiji bankrot se često smatra početkom najduže svjetske recesije modernog doba.

Posrnuli američki div - Lehman Brothers

Posrnuli američki div – Lehman Brothers

Veliki gubitci Lehman Brothersa direktno su utjecali na stvaranje velike krize u globalnom financijskom sektoru. Objavom bankrota, 15.09.2008. godine, dionice Lehman Brothersa urušile su se za gotovo 95%, što je izazvalo veliku nevjericu na cjelokupnom svjetskom financijskom tržištu te uzrokovalo najveću krizu od velike gospodarske krize 1929. godine. Količina loše imovine (toxic assets) koju je posjedovala banka jednostavno bila prevelika da bi intervencija bila moguća.

>>> Nakon 100 godina glavni pokretač financijskog kaosa FED “u agoniji”: čuju se pozivi za nacionalizaciju FED-a i “oslobađanje” Amerike iz ruku nekolicine privatnih bankara

Visoko rizični poslovi te brojni drugi postupci vodstva tvrtke doveli su je do neuspjeha. U trading-flooru, odnosno odjelu za trgovanje papirima, već je 2006. godine zamijećeno da nešto nije u redu. No osoba koja je o tome pokušala obavijestiti šefove i nagovoriti ih na prodaju problematičnih papira otpuštena je samo nekoliko tjedana kasnije. Richard Fuld (CEO, Lehman Brothers) nikoga nije želio slušati.

‘Lehmans Brothers nisu uništili oni odozdo, nego oni odozgo.’

Prema tvrdnjama zaposlenih, ta ugledna banka propala je zbog arogancije i neznanja njezinih šefova. U razdoblju prije stečaja na svaki zarađeni dolar gubilo sedam do osam dolara: ‘U vodstvu je bilo više onih koji su se bavili razgranatošću ulaganja nego što je bilo menadžera za rizike. Ustvari je to trebalo biti težište jednog hedge fonda teškog 750 milijardi dolara – jer to je tada Lehman zapravo bio.’

I tadašnji američki ministar financija Henry Paulson, koji je prethodno godinama bio šef konkurentske investicijske banke Goldman Sachs, pokušao je na jednoj zajedničkoj večeri u ljeto 2008. godine upozoriti Richarda Fulda – „Za večerom je Paulson našem glavnom šefu rekao da se mora riješiti rizičnih papira. Richard Fuld je ljutito bacio vilicu na tanjur i rekao: „Ja svoj posao radim daleko dulje nego što si ga ti radio kod Goldman Sachsa. Nemoj mi govoriti što bih ja trebao učiniti.“ U tom je trenutku vjerojatno bila zapečaćena sudbina Lehman Brothersa.“

Skoro sve velike investicijske banke trgovale su istim proizvodima. No, vjeruje se da je jedna banka morala biti žrtvovana i propasti da bi se u Senatu dobila većina za planirani program spašavanja banaka. Na žalost Lehman Brothersa, to je bila upravo njihova kompanija.

Upravo zbog gore navedenih činjenica, u nastavku ćemo prikazati mogući utjecaj menadžmenta na krizu. Vjeruje se da je za propast Lehman Brotheresa kriv upravo njegov menadžment.

Izvori:
www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/86294/Zasto-je-propao-Lehman-Brothers
www.profitiraj.hr

Tagovi: , , , , ,


O autoru

Osnivač i urednik Ekonomskog portala te osnivač udruge Zebrica specijalizirane za pripremu i izradu projekata, internet marketing te edukacije za privatni i javni sektor. Svi članci ovog autora



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik