Financije financijska_ekonomija

Objavljeno 29/09/2014 | by Toni Tvrtković | Vrijeme čitanja: 2 minutes

Financijska vs realna ekonomija

Kako bismo uspjeli razlikovati, odnosno shvatiti o kakvoj ekonomiji je riječ, u nastavku teksta se nalazi mala usporedba koja uzima u obzir trzišnu ekonomiju. Svijet u kojem poslujemo, zapravo proizvodi sve vrste stvari, zapošljava ljude, stvara radna mjesta i na kraju ima vidljiv fizički rezultat. Zatim tu je financijsko gospodarstvo čiji je veći dio dostupan samo unutar financijske industrije kojoj pojedinci mogu pristupiti samo preko burze, gdje se njihova imovina pušta na tržište.

Promet u financijskoj ekonomiji i novčana masa koja tamo vlada je kao da usporedimo novčanik prosječnog hrvatskog državljanina sa prihodima mega korporacije . Većina novca vani je u financijskoj ekonomiji. Zato novac cirkulira tako sporo i ne moze biti iskorišten u gospodarstvu dok u realnom gospodarstvu novac cirkulira puno brže.

Novac koji je u financijskoj ekonomiji se ne ubraja u BDP što znači da se samo mali postotak naše ponude novca koristi za financiranje realnog gospodarstva. Graf financijskog gospodarstva u kojem možemo vidjeti novčanu masu od 1974. – 2007. godine:

novcana_masa_1947_2007

Kao što vidimo novac kreiran od financijske ekonomije i realne ekonomije je neusporediv. Dio grafa obojan u crveno je novac od špekulacije derivata, trgovanje devizama i ostalim špekulativnim poslovima i kada bi se taj novac pustio u opticaj, nastupila bi hiperinflacija. No, nema potreba za bojazni za takvom situacijom pošto su gotovo pa nikakvi izgledi da se takvo što ostvari jer banke kreiraju novac izdavanjem kredita (pravljenjem duga) i svega 3{c4d6e6a08105b10feea0f1f673425092f18933e5ed858f455b7b10a977c435a1} novčane mase zaista postoji.

No, ono što nas treba zabrinuti jest da financijska ekonomija upravlja svim našim resursima i ima ogroman utjecaj na realnu ekonomiju. Investitori za svoj novac žele više novca na financijskom tržištu i za to koriste osobna sredstva, banke i sl. Na taj novac se veže određena kamata koja se i dalje nalazi u financijskoj ekonomiji. Ona se ispumpava iz financijske ekonomije i ne pušta nazad u realnu ekonomiju što dovodi do spore cirkulacije novčane mase u realnoj ekonomiji.

U novčanom sustavu gdje se novac kreira kreditima, uslijed usporavanja brzine novca u optjecaju, nedostatak novca je rezultat. To uzrokuje krizu hiperprodukcije ili ne-dovoljne potrošnje.  Objašnjenje je vrlo jednostavno, tvrtke proizvode sve više i više jer financijsko izvješće mora biti na kraju u plusu (očekujuci profit), u međuvremenu nedostatak novca uzrokuje pad potrošnje, a posto je trenutno društvo bazirano na konzumiranju odjednom se javlja hiperprodukcija.

No, kada smo na temi novca koji nastaje dugom, pa tržišnu ekonomiju nastojimo izbalansirati inflacijom što je u Hrvatskoj nemoguće s obzirom da valutna klauzula ne dopušta inflaciju kune, spomeniti ćemo kakav je to uopće novac koji stanovnici Hrvatske koriste danas. Nekada je postojao zlatni standard pa se ukinio, novac je jednom trebao pokriće koje je jamčilo da za određeni iznos novčanih jedinica u svako vrijeme možete dobiti protuvrijednost nekog materijala. Danas novac zovemo FIAT novcem. Nekonvertibilni novac kojeg je vlada proglasila legalnim. Fiat novac nema nikakvo materijalno pokriće.

Sve novčanice Federalnih Rezervi kao i većina valuta u ostalom dijelu svijeta su novac samo zato što ih je vlada proglasila zakonskim sredstvom plaćanja, a ne zbog toga što su pokrivene rezervama u zlatu ili nekim drugim materijalnim vrijednostima.

Fiat novac po definiciji nema nikakvu vrijednost niti je pokriven bilo čim drugim osim povjerenjem u ekonomiju onih koji ga kao takvog prihvaćaju. Ekonomija je pak pokrivena vladinom naredbom o njenoj vrijednosti.

Zaključak je dakle da je financijsko gospodarstvo temeljeno na povjerenju. No, tko je nas pitao slažemo li se da netko tko špekulacijama zarađuje i hrani sistem ogromnim količinama novca dovodi u pitanje što će se događati izvan okvira i burzovnih trgovanja u našem realnom svijetu?

Tagovi: , , , ,


O autoru

Rođen 27.03.1985. u Derventi, BiH. Završio Ekonomski fakultet u Osijeku. Radni staž ostvario u poduzećima: Naturea Heidelberg GmbH, Franja proizvodnja i trgovina d.o.o. i Pro akt d.o.o. radeći na poslovima u komercijali i marketingu. Jedan od osnivača i aktivni član edukacijskog regionalnog odbora. Više informacija > Facebook



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik