Agroekonomika eko-hrana-proizvodnja

Objavljeno 30/06/2013 | by Ivan Birkić | Vrijeme čitanja: 2 minutes

Eko hrana – zašto investirati u proizvodnju

Ovaj tekst je preuzet s portala za poduzetnike Brand manager. Portal je namjenjen malim i srednjim poduzetnicima i svakodnevno čitateljima nudi besplatne poslovne, knjigovodstvene i marketinške savjete.

Što je eko-hrana? Eko-hrana poznatija i pod imenom organska hrana je hrana u čijoj se proizvodnji ne koriste suvremene umjetne metode poput: pesticida, kemijskih gnojiva, genetski modificiranih organizama te nije tretirana industrijskom preradom ili kemisjkim prehrambenim aditivima kao ni zračenjem. U ljudskoj povijesti uzgajala se isključivo organska („poljoprivredna“) hrana sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću.

>>> Ekološka poljoprivreda (zakonska regulativa)

Organska proizvodnja je za razliku od „vrtlarstva“ regulirana zakonski. U SAD-u, Kanadi i Europskoj uniji te drugim razvijenim državama je na snazi trend u kojem je potrebno da proizvođači hrane steknu posebni certifikat za proizvodnju organske hrane kako bi njihov proizvod na tržištu bio u kategoriji organske hrane. U većini zemalja organska hrana ne smije biti genetski modificirana.

Zašto investirati u eko-hranu?

Postoji neđkoliko razloga zašto investirati u eko-hranu, kao npr. očuvanje okoliša, bolje zdravlje, veća nutritivna vrijednost organske hrane, bolji okus. Ekološka hrana je hrana u koju se isplati investirati zato što je zdrava. Ljudi bi trebali unositi više ekološki proizvedenih zdravih namirnica te izbjegavati nezdravu hranu s opasnim supstancama i kemikalijama. Organska hrana je zdrava za organizam i daje organizmu više energije.

Problem kod organske hrane je što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju pod kategoriju organska hrana iako to nisu. Još jedan od problema organske hrane je to što je skuplja od obične hrane, ali ako uzmemo u obzir da ćemo time platiti više za eko-hranu, samim time ćemo potaknuti mogućnost da će radnici u industriji za proizvodnju ekološke hrane biti više plaćeni.

>>> Eko hrana poželjna, ali i skupa  

Još jedan razlog zašto investirati u eko proizvodnju hrane je i što smo sami svjesni činjenice da se hrana tretira sa kemikalijama poput pesticida te da ni sami nismo svjesni koliko štetnih čestica unosimo u organizam. Jedini način da se izbjegne unos opasnih supstanci je da se u svakoj zemlji članici Europske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.

Istraživanja tržišta pokazuju da je ekološka hrana u prosjeku 15% skuplja od obične hrane. Evo nekoliko primjera koju ekološku hranu je potrebno proizvoditi: meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, biljke uljarice. Bugarska u zemlje EU izvozi 90% ljekovitog bilja. Poduzeće Aris je pokrenulo sadnju lavande u Hrvatskom Zagorju i Zagrebačkoj županiji. Time je dobiveno 1,5% ulja i ostvaren prihod od 2500 eura po hektaru.

Eko hrana - uređenje bicikl

Eko hrana – uređenje / Izvor: molempire.com

Isplativost investicija

Analizirajući strano tržište proteklih godina došao sam do podataka da je u SAD-u 2011. godine  industrija organske hrane pokazala znakove napretka u proizvodnji i potrošnji uz prodaju od 29.9 milijuna dolara, što je 9% više od 26.7 milijuna u 2010. godini u skladu s tvrdnjama donešenim od OTA-e (Organic Trade Association) na temelju ankete organske industrije koja je obrađena 23.04.2012. godine.

OTA predstavlja poslovnu organizaciju koja se temelji na industriji organske hrane u Sjevernoj Americi. Voće i povrće čini 40.5% cijelog tržišta za prodaju organske hrane u 2011. Godini u SAD-u. Ostale kategorije su: mlijeko (14.6.%), pakirana pripremljena hrana (13.6%), napitci (12.1%), kruh i žitarice (10.7%), „zalogajna“ hrana (4.5%), začini (2.1%), meso, piletina i riba (1.8%). Iako predstavlja najmanju kategoriju, meso, piletina i riba kao organska hrana bilježe rast za 13% uspoređujući s 2010. godinom.

>>> Eko-hrana: trend ili nužnost?  

Godine 2009. recesija je pogodila proizvodnju organske hrane u Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. Dolaskom recesije u svijetu ljudi su zanemarili zdravu organsku hranu te su sve više kupovali običnu hranu koja je jeftinija.  U Finskoj koja je članica Europske unije bilježi se rast organske proizvodnje za 50% u 2012. godini. Sve više poljoprivrednih gospodarstava se bavi proizvodnjom organske hrane u 2012. godini za razliku od ostalih godina ovog milenija. Prodaja organske hrane u Finskoj je procjenjena na vrijednost od oko 200 milijuna eura.


Izvor: brandmanager.com.hr // Foto: ecoplum.com

Tagovi: , , , , ,


O autoru



Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik