Agroekonomika martina_petrovic_najbolja_mlada_poljoprivrednica

Objavljeno 12/06/2014 | by Ivan Birkić | Vrijeme čitanja: 3 minutes

Crno zlato Slavonije

Martina Petrović, magistrica ekonomije i članica Poljoprivredno-uslužne zadruge „Leta“, iz Vukojevaca bavi se uzgojom  crnih svinja – u narodu još poznate pod nazivom „fajferica“. Projekt o ekološki održivom i društveno prihvatljivom uzgoju crnih slavonskih svinja donio je Martini  titulu  „Najbolje mlade poljoprivrednice u Republici Hrvatskoj“. Ideju je kao predstavnica Lijepe naše ujedno i predstavljala na drugom kongresu mladih poljoprivrednika u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Razlog zbog kojega sam odabrala uzgoj upravo crne slavonske svinje jest autohtonost, kvaliteta mesa i plemenitost pasmine. „Fajferica“ se ubraja u mesnato-masni tip svinje. Odlikuje se čvrstom konstrukcijom, dobrom otpornošću i prilagodljivosti ekstenzivnim uvjetima držanja. Jedno od najznačajnijih svojstava ove pasmine je izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva koje je pogodno za preradu i proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda (kulen, šunka, kobasica, slanina, čvarak i dr.).

Također važno je spomenuti otpornosti te skromnost pasmine koja rezultira nižim troškovima držanja. Ova pasmina se najbolje uklapala u koncept održive poljoprivredne proizvodnje na malim gospodarstvima kakvo je moje i to iz nekoliko razloga. Naime, ekonomičnost i profitabilnost su presudan čimbenik pri donošenju odluke o organizaciji i provedbi  poljoprivredne proizvodnje. Da bismo to ostvarili posebnu brigu smo posvetili upravljanju troškovima.

Poznato je kako troškovi objekata, remontne stope, zdravstvene zaštite i biosigurnosnih mjera te stručne radne snage, uz troškove hranidbe, financijski opterećuju završni proizvod bilo da se radi o živoj svinji, svinjskoj polovici, mesu ili prerađevinama. Da bi moje gospodarstvo bilo konkurentno bilo je važno utjecati na sve komponente troškova koje su u nadležnosti samih proizvođača odnosno mojoj nadležnosti.  Tako smo se odlučili za tradicionalan, ekstenzivan način držanja stoke gdje se grade objekti za držanje svinja na pašnjacima, a čija je izgradnja i opremanje do 50% jeftinija od konvencionalnih farmi. Osim što se prednosti izgradnje takvih objekata odražavaju u financijskom smislu, u takvim objektima je svinjama omogućeno zadovoljenje potreba u okviru povećanog smještajnog prostora, više kretanja i rovanja što se odražava na bolju kvalitetu mesa.

Iz svega navedenog možete zaključiti da je ova pasmina zaista posebno kvalitetna i da ima mnogo pozitivnih razloga za njezin uzgoj. Trenutno uzgajamo 15 krmača, a u sljedeće dvije godine planirano je povećanje stada na 300-tinjak. Trenutno imamo 26 hektara zemlje, a proširit ćemo pašnjake za još 50 kako bi imali što kvalitetniji uzgoj i meso.

Opisani uzgoj je perspektivan ali također dovoljno neiskorišten. Stoga bih htjela podijeliti korisne informacije i savjete koji će, vjerujem, doći do nadležnih institucija i resornih ministarstava.

Naime, ova pasmina je u visokom stupnju ugroženosti što znači da je gotovo pred izumiranjem. A zanemarivanjem ove pasmine, zbog uvoza mesnih tipova svinja, došlo je do križanja s drugim pasminama što je rezultiralo malim brojem genetski čistih grla ove pasmine. Što drugim riječima znači da nam je proizvodnja vrlo ograničena. Drugi problem ogleda se u raspoloživim pašnjačkim površinama. Naime, za uzgoje ove pasmine presudne su pašnjačke površine jer da bi ona dala svoj maksimum potrebno joj je osigurati dovoljno prostora za kretanje. Možemo slobodno reći kako su pašnjaci osnovni resurs za ovakvu proizvodnju. Problem je u našoj birokraciji i sporosti državnih institucija od jedinica lokalne samouprave do Agencije za poljoprivredno zemljište. Još veći problem je što ne postoje posebni programi za mlade poljoprivrednike, poljoprivrednike početnike i poljoprivredne zadruge.

Naime, ja sam veliki zagovarač udruživanja jer samo kroz zadrugu mala obiteljska gospodarstva mogu biti konkurentna i ostvariti veći dohodak sebi i svojoj obitelji. Ali najveći problem u poljoprivredi je taj što nije donesen Program ruralnog razvoja koji predstavlja osnovu za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Problema je u poljoprivredi mnogo, a da bismo ih riješili moramo shvatiti da su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo primarne djelatnosti svakog gospodarskog sustava i one čine temelj tog sustava. Kada to shvatimo moći ćemo kreirati politike koje bi osigurale opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava, njihovu konkurentnost kroz zajedničko nastupanje na tržištu (zadruge), što bi rezultiralo ostankom ljudi na selu i razvojem nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim krajevima, skraćeno rečeno, razvojem ruralnih područja.

Moj prijedlog bi bio da se za autohtone pasmine, osobito one koje se nalaze u visokom stupnju ugroženosti, kreiraju posebni programi koji bi se odnosili na veterinarske odredbe, na kreditne linije i proceduru dobivanja poljoprivrednog zemljišta.

Očuvanje autohtonih pasmina nije samo sprečavanje vrste od izumiranja ono je puno više od toga. Očuvanje autohtone crne slavonske svinje čuva se i nacionalno blago i dio  povijesnog i kulturnog identiteta Slavonije i Hrvatske. Također, očuvanje čiste crne slavonske svinje kao i unapređenje njenih reproduktivnih i proizvodnih svojstava omogućilo bi povećanje konkurentnost OPG-a, ostanak ljudi na selu i razvoj našeg svinjogojstva koje zadnjih desetljeća bilježi zabrinjavajući pad.

Realizacija  projekta iziskuje mnogo vremena, znanja i novca i zapravo mi je to životna želja. Kako bih ga što prije ostvarila htjela bih se zaposliti u poduzeću koji razumije principe održivog razvoja, jer bi svojim znanjem, iskustvom i predanošću uvelike mogla doprinijeti razvoju navedenog. Najviše bih voljela raditi na računovodstvenim i knjigovodstvenim poslovima u poduzeću koje se bavi direktno ili indirektno poljoprivrednom proizvodnjom ili preradom poljoprivrednih proizvoda, ali isto tako bih voljela raditi na poslovima koji imaju za cilj edukaciju i unapređenje poljoprivrednika i poljoprivredne proizvodnje kao i razvoj zadružnog sustava.

Proizvodnja visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda od mesa crne slavonske svinje doprinijela bi razvoju turističke i gastronomske ponude ovog dijela Hrvatske, te omogućila samozapošljavanje znatnog broja ljudi. Nikako se ne smije zaboraviti niti očuvanje ekološke ravnoteže te ekonomičnije korištenje prirodnih resursa.

Zbog svih kvaliteta koje ova pasmina skriva s ponosom ju možemo nazvati „Crnim zlatom Slavonije“ i samo zajedničkim snagama nas uzgajivača i jedinica lokalne i regionalne samouprave možemo osigurati da to zlato i dalje sja te postane „zaštitno lice“  naše regije, naše zlatne Slavonije.

 

Budući  partneri i poduzeća koja su zainteresirana za suradnju možete se javiti na kontakt mail: m.petrovic65@gmail.com

Tagovi: , , , ,


O autoru



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik