Financije Bankovna unija

Objavljeno 24/02/2014 | by ePortal | Vrijeme čitanja: 2 minutes

Bankovna unija

Iako monetarna unija u EU postoji već neko vrijeme, još uvijek nije došlo do stvaranja bankovne unije. Hoće li EU napraviti značajan korak i stvoriti jedinstvenu bankovnu uniju?

Planovi za stvaranje zajedničkog tržišta i zajednice za atomsku energiju utjecali su na stvaranje Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ). Dakle, još pedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do stvaranje ekonomske unije.

Od svog osnutka Europska zajednica prolazila je kroz niz promjena. Ugovor iz Maastrichta omogućio je stvaranje europske monetarne unije. Nekoliko godina nakon njegovog potpisivanja osnovana je Europska centralna banka. Do sad je uvođenje eura bilo najveći stupanj europskih integracija.

Međutim, u uvjetima globalne ekonomske krize koja je započela 2008. godine, te zadnjih nekoliko godina i krize eurozone više je puta došlo do makroekonomskih neravnoteža. Budući da su te makroekonomske neravnoteže otežale primjenu mjera zajedničke monetarne politike, potrebno je na zajedničkom tržištu EU osigurati fiskalnu sigurnost. Najbolje bi bilo kad bi svih dvadesetosam država članica imalo zajedničku ekonomsku politiku.

Uspostava jedinstvenog financijskog okvira

Gospodarstvo u kojem postoji velik broj nacionalnih ekonomija s vlastitim valutama, u velikoj je mjeri nalik na gospodarstvo u kojem prevladava robna razmjena. S obzirom da osamnaest država članica koristi euro, bankovna unija mogla bi biti jedini način da se uspostavi financijski okvir koji će dobro funkcionirati.

No, može li se bankovna unija uspostaviti bez promjene Ugovora? Problematična je zakonska odredba Ugovora iz Maastrichta koja europski parlament samo savjetuje o uspostavljanju bankovne unije. Stoga je potrebno provesti detaljniju zakonsku i tehničku analizu ambicioznog projekta kao što je europska bankovna unija.

Na tribini „Europa nakon krize“ zastupnika u EU parlamentu Davora Ive Stiera, rečeno je da je bankovna unija realna, ali ne u kratkom roku. Naime, bankovna je unija u interesu država članica koje imaju jake ekonomije, no one uvijek nađu neki izgovor da uspore njenu realizaciju.

Dođe li do uspostave bankovne unije, koja je u interesu institucija Europske unije, potrebno je uspostaviti Jedinstveni nadzorni mehanizam koji će nadzirati banke u Europskoj uniji.

Obnova ekonomske i monetarne unije

Glavni direktor za ekonomska i financijska pitanja, Christian-Yves Krappitza studentima magistarskog studija europskih poslovnih studija na Alma Mater Europeae je u Europskoj komisiji govorio i o obnovi ekonomske i monetarne unije, a na pitanje može li Jedinstveni nadzorni mehanizam kvalitetno nadzirati banke EU kad 10 država članica nije u europskoj monetarnoj uniji, odgovorio je da bankovni sustav mora biti odvojen od EMU.

Važno je da je nadzorni mehanizam odvojen od monetarnih zadataka, te da stoga ima svoj menadžment. Znači, banke bi trebala nadzirati nova institucija Europske unije ili barem poseban odjel Europske središnje banke, što dovodi do pitanja: kako će se taj nadzor financirati? Predlaže se odvojeni proračun, različit od proračuna Europske središnje banke i u principu bez cross financiranja.

Nadzor banaka

Naime, bankovnu uniju činit će uz jedinstveni mehanizam nadzora, jedinstveni sustav rješavanja kriza u bankama i sustav osiguranja depozita. Drugim stupom bankovne unije, jedinstvenom sustavu rješavanja kriza u bankama, trebalo bi se spriječiti ponavljanja financijske krize, a samim time trebalo bi se spriječiti krize euro zone.

Novac u drugi stup uplaćivale bi banke. To bi bio ekvivalent sadašnjem fondu za sanaciju banaka. Jedina razlika je ta što se više sanacija banaka ne bi plaća od novca poreznih obveznika.

Poslovanje banaka je diljem svijeta slično. One su institucije koje se bave pružanjem financijskih usluga. Budući da je treći val financijske krize, koji zastupaju krize državnog duga u zemljama koje su dio eurozone, pokazao da vlade u eurozoni nisu uspjele staviti zajedničku valutu na čvrsto gospodarsko temelje.

Kako bi se spriječilo da štediše svoju ušteđevinu iznesu iz jedne države članice u drugu koja osigurava veći iznos (u slučaju propasti banke), bankovnom unijom stvorio bi se jedinstven sustav osiguranja depozita. Znači, u svim državama članicama bi Fond za osiguranje depozita jamčio za ušteđevine do 100.000 Eura.

Reforme bankovne unije su uglavnom usmjerene na ublažavanje dugoročne financijske krize. Poznato je da je kriza eura započela u Grčkoj u svibnju 2010. godine. Radi spašavanja eura osnovan je Fond za intervencije. Dakle, bankovna unija se dogovara za članice eurozone.

Euro treba financijski okvir koji će garantirati njegovu stabilnost i time pridonijeti tome da bude opće prihvatljiva valuta naplate u međunarodnoj trgovini. Uspostavom bankovne unije, euro bi jednog dana mogao postati dominanta valuta u međunarodnim transakcijama.

Autor teksta – Ana Smoljak | Foto: economist.com

Tagovi: , , , , , , ,


O autoru



Comments are closed.

Povratak na vrh ↑
  • ekonomski rjecnik